RTL navodi da je država dala 9000 eura, a 13.000 eura dao je i Zdenko Dubovečak, koji se već 10 mjeseci vozi na struju. Tako se štedi na gorivu, a servisa za automobil gotovo da i nema.
Prednosti električnih automobila
Zdenko je za RTL naveo prednosti: "Mislim da je značajna ušteda u odnosu na to koliko sam prešao kilometara – to je sad već 12.000 kuna uštede u 10 mjeseci. Kad usporedim to s drugim autom koji je dizelaš i malo veći, sigurno je negdje oko 10 tisuća kuna ušteda."
Prošle godine je registrirano gotovo 1400 novih električnih automobila. Iako ih sada voze tek rijetki, u budućnosti bi trebali svi.
"Ako mi baš treba, onda stavim ga i po danu da se puni, ali najviše po noći. Priključim ga u 21 sat, ujutro je pun i to je to. Koliko mogu prijeći kilometara ovisi o temperaturi - ovo ljeto sam napravio rekord od 250 kilometara, a deklariran je da može prijeći 230, zimi oko 180 kilometara i to ako je vanjska temperatura 0 Celzijusovih stupnjeva. Baterije dosta osciliraju", objasnio je Zdenko.
Kreće natječaj za subvenciju kupnje e-auta
Ove godine se otvara prilika za kupnju uz pomoć države. Osim električnih, poticat će se i kupnja hibridnih te vozila na plin i vodik. Javni poziv za dodjelu subvencija trebao bi biti raspisan do kraja listopada ili najkasnije u studenom. Umjesto najbržeg prsta, zadnje dvije godine prijave se podnose preko ovlaštenih trgovaca automobila uz uplatu akontacije.
"To se pokazalo kao puno učinkovitiji model. Iako su i dalje limitirana sredstva i ne mogu svi dobiti poticaje, ovako se osiguralo da gotovo 100 posto poticaja bude dodijeljeno i iskorišteno, a ne 40 do 60 posto kao što je to bilo prije s najbržim prstom", rekao je za RTL Danas Tin Koren, tajnik udruge "Strujni krug".
Uz poticaje je moguće kupiti jedno vozilo koje ne smijete prodati najmanje dvije godine. Najprodavaniji električni modeli su Renault, Dacia, Tesla i Volkswagen. Igor Kolovrat, inače stručnjak za e-mobilnost, na struju vozi već godinama.
"Moje vozilo ima više od 500 konja, ima prijeđenih više od 300 tisuća kilometara. Ako usporedimo to s potrošnjom benzinca od 500 konja, ja sam uštedio više od 70 tisuća eura samo na benzin, a da ne računam rezervne dijelove i drugo", rekao je.
Iako je broj punionica za električne automobile sve veći, one često zjape prazne. "Ako morate ići na javne punjače vi ste nagrabusili jer najčešće ne rade i užasno su skupi – najskuplji u Europi. Punjači u Hrvatskoj koštaju dva do tvari puta skuplje nego oni u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, da ne govorim o Norveškoj gdje je većina javnih punjača besplatna i gdje ne plaćate PDV prilikom kupnje električnog vozila", rekao je Kolovrat.
U posljednjih 9 godina država je s 48 milijuna eura sufinancirala kupnju gotovo 8700 vozila na struju.
POGLEDAJTE VIDEO: Električni ljubimac za siću
