Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VAŽNO UPOZORENJE

JEDEMO LI OTROV? Nema kontrole opasnih kemikalija u uvoznom krumpiru – evo kako prepoznati domaći

Donedavno se znalo kada je sezona mladog krumpira, no sada ga na policama domaćih trgovina ima cijele godine jer stiže iz raznih krajeva, a ponajviše iz Egipta.

Domaći proizvođači krumpira tvrde pak kako uvoz iz država izvan EU-a nije kontroliran na odgovarajući način zbog čega na naše stolove stiže potencijalno kancerogeno i alergeno povrće, tretirano pesticidima koji su kod nas zabranjeni, piše Slobodna Dalmacija.

Kancerogeni i alergeni pesticidi

Još od 2012. godine na to upozoravaju iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira čiji predsjednik Damir Mesarić kaže kako su ih u Ministarstvu poljoprivrede tek sada počeli i slušati.

“Ne možemo mi stopirati uvoz, ali ćemo inzistirati na tomu da proizvod koji stiže iz trećih zemalja bude kontroliran kao i naš. Radi se o tome da se u proizvodnji krumpira koji dolaze iz zemalja poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije ili Egipta koriste kemijski preparati koji u Hrvatskoj nisu dopušteni. Koliko je štetnih tvari ostalo u takvom krumpiru, mi to ne znamo, jer se prilikom uvoza on uopće ne testira na rezidue, tj. ostatke pesticida, već samo na clavio bakterije. U Ministarstvu poljoprivrede već godinama pitamo zašto je to tako, no nailazimo na zid šutnje”, kaže Mesarić.

Mnogi od tih pesticida dopuštenih u tzv. trećim zemljama kancerogeni su i alergeni, kaže Mesarić, dok je lista pesticida kojima domaći proizvođači smiju tretirati svoje povrće “srezana” sa 160 pesticida na tek osamdesetak. Usto je strogo određena i količina dopuštenih preparata, a inspektori proizvođačima kontroliraju čak i rad prskalica.

‘HRANA KOJU JEDEMO NIJE SIGURNA’: Na policama lažni trapist, med, a ljudi se i truju krumpirom čiji je uvoz Njemačka zabranila

Najviše uvoznog krumpira stiže iz Egipta

“Zato smo i ljutiti što uvoz krumpira koji, sasvim sigurno, nije kvalitetan kao domaći, ruši našu cijenu. U jeku berbe trgovci počnu krcati police stranim krumpirom koji otkupljuju za 90 lipa po kilogramu, pa od nas traže da svoj prodajemo za kunu”, žali se Mesarić objašnjavajući da tom cijenom domaći proizvođači ne pokrivaju ni trošak proizvodnje koji iznosi 1,30 kuna.

Stoga domaći proizvođači svoj krumpir sve više plasiraju na strana tržišta, gdje postižu cijenu od 1,50 kuna po kilogramu, dok na ovdašnje police stiže uvozni krumpir tretiran tko zna čime.

“Zbog svega toga dogodit će nam se jedna apsurdna situacija – nećemo imati dovoljno krumpira kako bismo zadovoljili potrebe hrvatskog tržišta, jer su nas prisilili da ga izvozimo”, kaže Mesarić za Slobodnu Dalmaciju.

Zakon inače propisuje da su treće zemlje iz kojih je dopušten uvoz konzumnog krumpira u Hrvatsku Alžir, Egipat (uz posebne uvjete), Izrael, Libanon (samo iz regija Akkar i Bekaa i uz posebne uvjete), Libija, Maroko, Sirija, Švicarska, Tunis, Turska, Srbija i Bosna i Hercegovina. Prošle godine samo iz Egipta je uvezeno 4.336,5 tona krumpira.

KUPILI VREĆU KRUMPIRA U POZNATOM TRGOVAČKOM LANCU I ŠOKIRALI SE: ‘Lijepi, zaobljeni, milina. A kad ono…’

krumpir

Ministarstvo: Šest godina nisu zabilježena prekoračenja

U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da krumpir u zadnje dvije godine nije bio uvršten u nacionalni Program praćenja ostataka pesticida u hrani zato što šest godina prije toga u testiranim proizvodima nisu nađena prekoračenja maksimalnih razina ostataka tih kemijskih preparata. No, ove će godine krumpir biti podrobno analiziran i testiran, a podjednako će se uzorkovati i domaći i uvozni krumpir. Osim toga, u Ministarstvu niječu da se krumpir iz trećih zemalja pri uvozu testira isključivo na prisutnost tzv. clavio bakterije.

“Uvozni krumpir se analizira na ostatke pesticida kao i svi ostali proizvodi koje kontrolira granična sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. Sredinom prošle godine smo zaprimili informaciju o sumnji da krumpir koji se uvozi u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine sadrži nedopuštene ostatke pesticida, te smo izvijestili Ministarstvo zdravstva da pojačaju kontrole. Od njih smo dobili odgovor da je granična sanitarna inspekcija uzimala uzorke krumpira na svim graničnim prijelazima i da su svi uzorci bili sukladni zakonskim propisima o maksimalno dopuštenoj količini. Napominjemo i kako fitosanitarni pregled krumpira pri uvozu iz trećih zemalja obavlja fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede na mjestima propisanim za pregled uvoznih pošiljaka bilja”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.

GDJE IMA NAJVIŠE PESTICIDA? Testirano voće s tržnice, iz trgovine zdravom hranom te trgovačkog centra

Prije svibnja nema svježeg mladog krumpira

U najvećem trgovačkom lancu, Konzumu, kažu da redovito “kroz sustav vlastite samokontrole provode monitoring ove kategorije proizvoda na pesticide” te da redovito provode i analize rizika svih svojih dobavljača, nevezano za tip robe koji proizvode. Na temelju tih rezultata, kažu, izrađuje se procjena rizika te se donose odluke o daljnjim metodama kontrole i provjere proizvoda.

Što se tiče prepoznavanja kvalitetnog domaćeg mladog krumpira, Mesarić iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira kaže da prije svibnja nema svježeg mladog krumpira, a na policama ga može biti do srpnja. Na domaćem se, dodaje, korica skida ako je krenete ljuštiti, dok s onim iz Egipta nije takav slučaj.

‘TRUJU NAS JER JE DRŽAVI KONTROLA HRANE IZ EU BILA PRESKUPA’: Stručnjak progovorio o problemima u sustavu i otkrio nedostatke

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr