Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu rasta BDP-a, prema kojoj je on u prvom kvartalu ove godine porastao za sedam posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ministar financija, Zdravko Marić istaknuo je kako su tome doprinijeli trgovina, prijevoz i turizam, kao i značajne stope rasta uvoza i izvoza.
Uz to, najavio je i nastavak mjera za ublažavanje učinaka inflacije na građane. A o inflaciji je nešto rekao i guverner HNB-a, Boris Vujčić. Jasno, kontroliranje inflacije jedan je od preduvjeta za ulazak hrvatske u eurozonu. Europska komisija bi 1. lipnja trebala dati konačnu ocjenu o spremnosti Hrvatske za uvođenje eura.
"Kao što sam ranije rekao mislim da ćemo proći dobro, da će ocjena biti da smo zadovoljili sve kriterije nominalne konvergencije i da ćemo 1.1.2023. ući u eurozonu, što mislim da je velik uspjeh, jer je malo tko očekivao još prije dvije godine da ćemo 1.1.2023. biti u eurozoni. To smo pogurali, ušli smo za vrijeme pandemije u tečajni mehanizam i u prilici smo da stvarno uđemo 1.1.2023., u najkraćem razdoblju unutar tečajnog mehanizma od svih zemalja ikada, u eurozonu", rekao je Vujčić za RTL.
Dodao je da tečaj od 7,53 kune za jedan euro ostaje na snazi. "Najvjerojatnije je, uvijek govorim, da će taj tečaj biti tečaj po kojem ćemo ući u eurozonu. To nije gotovo dok nije gotovo, bit će uskoro objavljeno. Od 19 zemalja koje su do sada ušle u eurozonu, 18 je ušlo po tečaju po kojem su ušle u tečajni mehanizam, a budući da je naš tečaj blizu tom tečaju ne vidim razloga da ne bude taj tečaj", poručio je.
Minimalan rast cijena, a zaokruživanje nepoželjno
Otkrio je i koliki rast cijena očekuje nakon prelaska na euro. "Ono što očekujemo za ovu godinu kao stopu inflacije, što nema veze s eurom, da ćemo vidjeti stopu rasta cijena između 8,5 i devet posto, ali to nema veze s eurom. Ono što će se dogoditi kad prelazimo na euro, ne očekujemo značajan doprinos ulaska u eurozonu samoj stopi inflacije. Naglašavamo da je iskustvo drugih zemalja bilo da je ulazak u euro doprinio stopi inflacije u toj godini kad se to događalo nekakvih 0,2 do 0,4 postotna poena, što je u ovim uvjetima kada imamo rast inflacije iz drugih razloga zanemarivo", istaknuo je guverner Vujčić te se posebno osvrnuo na zaokruživanje cijena.
"To bi bila nepoštena praksa trgovaca, jer to znači povećanje vlastite marže, to nije zaokruživanje cijene. Zbog toga postoji niz aktivnosti koje će se poduzeti prije toga. Važno je dvostruko objavljivanje cijena u kunama i eurima tako da će svatko moći vidjeti od 31.12. na 1.1. kako mu je porasla cijena u kunama i eurima. Jedna stvar je zaokruživanje cijene koje može dovesti do nekog malog povećanja, a druga stvar je ako netko povećava cijenu za 20 posto. To nije etično. Mi ćemo isto tako, ne HNB, nego Ministarstvo gospodarstva, tražiti trgovce da se priključe onome što će biti objavljeno ako etički kodeks i da se ponašaju u okviru etičkog kodeksa, da ne koriste sam prelazak iz kune u euro da bi povećali cijene", objasnio je Vujčić.
U toj je situaciji, naglasio je, najsnažniji potrošač, jer ne mora kupovati kod nepoštenog trgovca. "Najteža kazna je za svakoga prodavača kad izgubi promet. Kad izgubi promet on gubi prihode. Ne smijemo dozvoliti da rade budale od nas", kazao je te dodao da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja postupa u slučaju da svi odluče istaknuti istu cijenu nekog proizvoda.
Dva ekonomska rizika
Istaknuo je da nam rast BDP-a u prvom kvartalu ide na ruku, ali ne zadugo, jer su usporedbe rađene s vremenom kad su postojale određene epidemiološke restrikcije.
"Rast BDP-a od sedam posto je snažan rast BDP-a, ali treba voditi računa da je taj rast posljedica toga da smo u prvom kvartalu prošle godine imali još uvijek neke mjere ograničavanja u gospodarstvu zbog virusa, pa smo imali jak rast usluga, trgovina, smještaja i prehrane. Taj efekt će polako kako idemo u godinu iščezavati pa ne možemo očekivati da ćemo imati ovako snažan rast BDP-a zbog toga. Vidimo da ćemo u ostatku godine vidjeti dobre rezultate u turizmu. Ako gledamo bookinge, oni su vrlo dobri, na razini 2019. ako ne i nešto veći, a cijene po kojima se oni obavljaju su 20, 30 pa 40 posto veće nego 2019.", poručio je.
Otkrio je da u ovom trenutku postoje i dva velika ekonomska rizika. "Službena projekcija je 3,2 posto rasta BDP-a ali postoji rizik da će BDP biti veći, to proizlazi iz realizacije turističke sezone i dalje rasta prihoda u uslužnim djelatnostima. Drugi koji je negativan, koji bi mogao pogoditi prerađivačku industriju u slučaju da na jesen vidimo dodatno intenziviranje problema s energetskom krizom, prekid isporuke plina u Europu iz Rusije koji bi mogao odvesti naše glavne vanjsko-trgovinske partnere, Njemačku i Italiju, u recesiju, što bi povuklo našu prerađivačku industriju u negativan teritorij. Imamo pozitivne i negativne rizike. Ukoliko ne bude energetske krize ja bih bio optimističan", istaknuo je guverner Vujčić.
Inflacija se obuzdava višim kamatama
Obuzdavanje inflacije, pak, tvrdi, ovisi o geopolitičkoj situaciji i promjeni politike središnjih banaka, odnosno smanjivanju bilanci banaka i rastu kamatnih stopa. Govoreći o potonjemu, Vujčić je otkrio koliko bi to moglo utjecati na građane i poduzeća.
"Ono što već vidimo je da su tržišta na neki način predvidjela tu akciju Europske središnje banke pa su cijene zaduživanja, prvenstveno država, porasle. To se još nije prelilo na građane i gospodarstvo, pomalo se prelijeva na poduzeća, ali vrlo malo, na građane još ne uopće. Možemo očekivati da će normalizacija kamatnih stopa i monetarne politike imati utjecaj na to da će se zaustaviti trend pada kamatnih stopa ali on ne bi trebao za građane bitno porasti", kazao je.
Komentirao je i kakvu suradnju očekuje s Tomislavom Ćorićem, novim viceguvernerom narodne banke. "Očekujem da suradnja bude vrlo dobra. Dogovorili smo se da ćemo se vidjeti u srijedu i dogovoriti o budućoj suradnji, tada ćemo dogovoriti kako dalje", zaključio je guverner HNB-a.
