Nakon što je početkom godine Hravtska narodna banka objavila da građani Hrvatske drže "u čarapama" 35 milijardi kuna, taj se iznos sada smanjio na 27,5 milijardi. Tih 7,5 milijardi koje su ušle u sustav, ljudi su dijelom potrošili, položili u banke ili ih zamijenili u mjenjačnicama i bankama, piše Večernji list.
Hrvatska ima nešto više od tisuću mjenjačnica, s nekoliko tisuća poslovnica, koje žive svoje posljednje zlatne dane jer će im od siječnja opseg posla pasti 80 posto. Toliki je, naime, udio eura u njihovim mjenjačkim poslovima.
'Zamjena će od 1. siječnja biti povoljnija nego sada'
Od Nove godine poslovat će sa svim ostalim valutama, jedino neće smjeti mijenjati kune u eure. U jednoj zagrebačkoj mjenjačnici kažu da im u psoljednje vrijeme dolaze, među ostalima, i više nego dobro upućeni pojedinci koji donose svote neznatno ispod one koja se mora prijaviti Uredu za sprečavanje pranja novca.
''Zamjena kune u euro bit će građanima povoljnija od 1. siječnja 2023. nego što bi bila sada da idu zamijeniti kune u euro'', kazao je za Večernji list Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.
On poziva građane da izbjegnu plaćanje provizije i polože kune na svoje račune u banci jer će tako od 1. siječnja 2023. kune biti automatski besplatno konvertirane u euro po fiksnom tečaju konverzije.
Osam do deset mjenjačnica stavit će ključ u bravu
Cehovska udruga procjenjuje da će osam od deset mjenjačnica zatvoriti vrata, odnosno preorijentirati se na neke druge poslove. U mjenjačnicama je dosad zaposleno desetak tisuća radnika, a na mjenjačkim poslovima dobro su zarađivale i banke.
HNB je svojevremeno procijenio da su hrvatski građani na mjenjačke provizije godišnje plaćali od 0,1 do 0,3 posto hrvatskog BDP-a, odnosno od 450 milijuna kuna do 1,3 milijarde kuna godišnje.
