Ministar turizma Gari Cappelli ozbiljnog je lica uoči posljednje sjednice Vlade na pitanje je li hrvatski turizam zadesila katastrofa apelirao da se pričekaju rezultati za cijelu sezonu, ali se ipak upustio u razmatranje je li pretjerano nabujala scena privatnih iznajmljivača te konstatirao da se to više "ne može apsorbirati". Naime, u protekle tri godine registrirano je čak 127 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju. Cappelli je, međutim, prebacio problem na razinu – lokalne samouprave.
O bujanju apartmana, ali i o cjelokupnoj turističkoj sezoni, mogućim uzrocima i perspektivama, razgovaramo s dr. sc. Marinom Tkalec, ekonomisticom mlađe generacije s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja se, između ostalog, u svom znanstvenom radu bavila i turizmom, posebno utjecajem turizma na cijene proizvoda i usluga, a ovih dana kada se ponovno propituje jesu li "Igre prijestolja" donijele Dubrovniku više pozitivnog ili negativnog, zanimljivo je izdvojiti da se dr. sc. Tkalec bavila i utjecajem filmske industrije na turizam i gospodarstvo u cjelini.
NET.HR: Neslužbeno se govori da je prvih 12 dana srpnja zabilježen pad od pet posto u noćenjima, te pad dolazaka od 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Turistički djelatnici otvoreno govore o padu bukinga i u privatnom smještaju i u hotelima. Kakvim vi podacima raspolažete? Ima li dovoljno službenih pokazatelja za ocjenu početka ovogodišnje sezone?
TKALEC: S jedne strane su doista u pravu oni koji kažu da je prerano za ocjene, ali opet, ne možemo se ni posve ograditi i reći da se ništa ne može komentirati. Sigurno možemo reći da godina neće biti rekordna. Možemo govoriti o podbačaju, ali u ovom trenutku ne možemo govoriti koliki će on doista biti. Sigurno možemo govoriti o prvoj polovici godine i tu se vidi blagi rast, ali i podbačaj u svibnju – nesumnjivo zbog lošeg vremena. No, pogrešno je ovo što se radi za srpanj, da se uspoređuju dani ove godine s lanjskom. Nemoguće je pravilno usporediti prvih 13 dana ovog mjeseca s prethodnom godinom jer naprosto raspored dana u tjednu nije isti, nema nogometnog prvenstva te još nekih faktora koji utječu na razlike od srpnja do srpnja. Eventualno ćemo moći komentirati podatke za cijeli srpanj kada budu dostupni. Isto je s brojenjem automobila u statistici Hrvatskih autocesta. Ne može se komparirati jednostavno iste dane ove godine s lanjskom. To je pogrešno.
U javnosti je, nažalost, vrlo rašireno nerazumijevanje sezonskih obilježja poput rasporeda dana i vikenda u mjesecu kao i pojedinih blagdana koji ne padaju na isti datum svake godine. No, sigurno ne možemo zanemariti izvještaje s terena. Vrlo je izgledno da je došlo do podbačaja, posebno u sektoru privatnih iznajmljivača. Naravno, i u tom sektoru su razlike ovisne o području. Negdje je podbačaj veći, drugdje niži, negdje ga uopće nema. Jednostavno, prerano je za pravu analizu cijelog sektora. Sumarno bih rekla da već sada ima dovoljno informacija da se može reći da sezona neće biti rekordna, ali mislim da neće biti niti katastrofalna. Za neke će biti lošija, ali generalno nema mjesta za katastrofične scenarije. Prognoze turističkog prometa i turističke potrošnje nisu ohrabrujuće, ali za donošenje konkretnih zaključaka još je uvijek prerano. Političke i druge okolnosti u nekim konkurentskim destinacijama konsolidirane su, tako da aktualne procjene turističkog prometa za ostatak godine i nisu iznenađenje. Ako je sezona zaista podbacila, treba u tome pronaći neku pouku. Da se prema turizmu prestanemo ponašati kao prema slučajnoj ekonomskoj djelatnosti koja se dogodila zbog sunca i mora, tj. zbog lokacijske komparativne prednosti. Vrijeme je da ozbiljno sagledamo strategiju hrvatskog turizma, i to na svim razinama.
Tkalec kaže kako sezona neće biti rekordna, ali neće doći niti do 'pomora' apartmana
NET.HR: Vi ste u svojim javnim istupima već više puta upozorili da mi zapravo nemamo precizne i pouzdane podatke o mjerenju rezultata u turizmu. Je li se išta promijenilo? Ili i dalje "nagađamo"? Zašto je tako?
TKALEC: Imamo sasvim solidne podatke o funkcioniranju hotelskog sektora. No, ono što nemamo su financijski podaci o privatnim iznajmljivačima. A oni su naš najveći dio tržišta, oni su naša okosnica turizma. Nemamo jasnu statistiku o njihovim prihodima, rashodima, geografskoj distribuciji. Je li turizam njihova osnovna djelatnost, imaju li zaposlene, jesu li i sami u radnom odnosu, koliko ulažu, koliko zarađuju, koliko poreza plaćaju, kakva im je popunjenost i sl. Privatni iznajmljivači su nam okosnica turizma, a mi osim agregatnih pokazatelja o njima ne znamo ništa. Kako onda strateški upravljati tim sektorom? Osim toga, naša statistika ne uspijeva dobro razlučiti koji dio prometa u maloprodaji dolazi od turizma, a koji od osobne potrošnje. Zbog toga nagađamo kolika je stvarna zarada od turizma. A to dovodi i do pogrešnih kalkulacija o stvarnim učincima PDV-a na prihode od turizma.
Zašto je to tako? Zbog problema nedostatka ljudskog kapitala koji je vrlo raširen u javnoj službi. Uz najbolju volju pojedinaca, zbog pogrešnih politika zapošljavanja u prošlosti, vi danas jednostavno ne možete imati efikasnu javnu službu, gotovo niti na jednoj razini. Tako je i s nacionalnom statistikom. Što se statistike tiče, čini se da i Ministarstvo rada ne prepoznaje ljude iza brojeva. Govorim o zahtjevu turističkog sektora za povećanjem uvoznih kvota za radnike. Naime, jedna stvar je pratiti agregatne pokazatelje i broj nezaposlenih i radno sposobnih osoba, a druga je poznavati demografske karakteristike tih osoba (dob, spremnost na rad, znanja i vještine, radno iskustvo i sl.). Pomalo je licemjerno pravdati niske uvozne kvote velikim brojem nezaposlenih. Ti nezaposleni najvjerojatnije ili ne žele raditi u sezoni ili nemaju kvalifikacije i vještine. Da imaju, naš turistički sektor bi to zasigurno apsorbirao.
NET.HR: Zašto se ta tajnovitost oko privatnih iznajmljivača vuče sada već desetljećima?
TKALEC: Zbog politike. S prelaskom na tržišno gospodarstvo tvrtke su propadale, redale su se manje ili više uspješne pretvorbe i privatizacije, nezaposlenost je rasla, a rasla je i potražnja za turizmom. Naprosto, pustilo se ljude da se sami snalaze. Onima koji su imali nekretnine i zemljišta na obali pustilo se da grade i da se upuštaju u taj vid turističke djelatnosti jer im se nije moglo ponuditi nešto drugo. Političari su zaključili da je oportuno pustiti bez velike regulacije da se ljudi sami nekako zbrinjavaju. To je bilo svojevrsno "kupovanje mira u kući", sustav socijalne zaštite. Nema posla za vas, ili plaće su vam male, ali dopuštamo vam onda da gradite vikendice ili apartmane i tako se probate snaći. Iz takvog odnosa prema apartmanizaciji proistekao je i nedostatak želje da se taj sektor statistički prati. Bilo je to, čini se, posve neplanski. Zato je taj sektor i ostao bez porezne presije i funkcionira vrlo dobro jer je renta vrlo visoka. Danas možda neki kukaju jer im popunjenost nije dobra, ali sigurno neće doći ni do kakvih velikih lomova.
NET.HR: Dakle, vi ne smatrate da će doći do velikog loma unatoč tome što je u protekle tri godine registrirano 127 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju u Hrvatskoj? Mislite da nema opasnosti od masovnog bankrotiranja? Ili velike krize?
TKALEC: Ne. Nema krize za taj sektor. To je valjda posljednji sektor za koji bismo se morali bojati jer naprosto ima najmanju poreznu presiju od svih. Neki će se kratkoročno možda morati otrijezniti, možda ove godine neće biti tako velikih zarada kao nekih ranijih, rekordnih godina. Možda će naučiti lekciju da se moraju malo više potruditi oko bukinga, ili podići kvalitetu svog smještaja. Ali dugoročno, nema razloga za paniku niti među privatnim iznajmljivačima. Turizam raste. Ne vjerujem da će doći do masovnog "pomora" apartmana.
NET.HR: Jesu li privatni iznajmljivači možda u porastu u susjednim zemljama, Italiji, Grčkoj itd? Ili je taj bum samo specifičan za Hrvatsku?
TKALEC: Hrvatska ima veći udio privatnih iznajmljivača od svih drugih turističkih zemalja u okruženju. I to prije svega zbog relativno povoljnijeg poreznog tretmana. Privatnim iznajmljivačima je vrlo povoljno iznajmljivati krevet, a hotelima nije. I to nas naravno dovodi do problema. Privatni iznajmljivač nema kapaciteta za produljivanje sezone, a hotel ima. Zbog toga nam je i sezona kraća. Zbog toga što je hotelski biznis u Hrvatskoj jednako opterećen kao i drugi ekonomski sektori, nemamo dovoljan broj hotela, sezona je kraća svima i propuštamo povećati multiplikator turizma.
Marina Tkalec, ekonomski institut
NET.HR: Bi li trebalo izjednačiti poreznu presiju onda za sve?
TKALEC: Nipošto ne zagovaram povećanje porezne presije nad privatnim iznajmljivačima. Zagovaram smanjenje porezne presije za sve ekonomske sektore. Ali osobno smatram da bi trebalo uvesti porez na nekretnine. To je izvorište društvene nepravde. Ako se niste rodili s naslijeđenim nekretninama, preostaje vam samo rad, a rad je u Hrvatskoj izrazito porezno opterećen. Netko drugi se rodio s nekretninama, kapitalom, minimalno je porezno opterećen, i odmah je u startu u prednosti. To jednostavno nije pravedno i osobno zagovaram uvođenje poreza na nekretnine, uz smanjenje poreza na rad. Recimo da se zalažem za pravedniju distribuciju poreznog opterećenja. Mnogo se govori i o smanjenju stope PDV-a u turizmu, a tu se sada već godinama vrtimo u začaranom krugu. Najizdašniji prihod u hrvatskom proračunu dolazi od PDV-a i teško je zamisliti funkcioniranje države ako će doći do rezanja PDV-a. Nažalost, nema izgleda da će Vlada na to pristati.
NET.HR: S raspravom je li ova sezona podbacila krenula su i nagađanja o uzrocima: jedni kažu da su previsoke cijene, gradonačelnik Murtera je primjerice izvukao cijenu kroasana koji je tri puta skuplji na Murteru nego u Zagrebu, drugi kažu da je Hrvatsku pregazila konkurencija, treći da je problem - vrijeme.
TKALEC: Želimo bogate američke turiste, ali bismo htjeli jesti kroasane na Stradunu po cijeni od pet kuna. Htjeli bismo i da nam dobro plaćeni hrvatski konobar posluži kavu, ali mislimo valjda da bi Vlada ili lokalna samouprava trebala subvencionirati njegovu plaću – valjda nauštrb dječjih vrtića ili iznosa neto plaća zaposlenika u ostalim ekonomskim sektorima. Veće cijene ne bi trebale biti problem ako je cilj privući "bogatije" turiste. Jedino što bi tada, osim cijena, trebalo doći i do promjene ponude. Što se tiče razmatranja o utjecaju vremena, mislim da je "rupa" u svibnju zaista bila posljedica vrlo nepovoljnih vremenskih uvjeta.
No, nerekordnu sezonu ipak ponajviše možemo zahvaliti konkurenciji. Turska, Tunis, Egipat su se vratili i cjenovno i ponudom nas pomeli. Vjerujem da cijena nije jedini faktor, sigurno ne u slučaju kada je ta cijena opravdana. Konkurencija o kojoj govorim, naime, ne bazira se poput našeg turizma na privatnim apartmanima, već na hotelskom smještaju, kojemu je ponudom vrlo teško konkurirati u slučaju ovako goleme apartmanizacije kao što je slučaj u Hrvatskoj. Odgovor, vjerujem, ne leži samo u spuštanju cijena i stope PDV-a, nego i u promišljanju strategije našeg turizma. Hoćemo li ostati zemlja sunca, mora i apartmana, ili nas zanima neki drugi put.
NET.HR: Koje je tijelo trebalo pokušati upravljati tom "širom slikom" s apartmanizacijom? Prepušteno je lokalnim vlastima da dopuštaju masovnu gradnju, nadogradnju, dizanje katova i gomilanje zgrada bez obzira može li to podržati vodovod, kanalizacija... Tko je podbacio? Je li Ministarstvo turizma ta instanca koja je trebala voditi računa o široj slici?
TKALEC: Ne bih rekla da je prepušteno lokalnim vlastima, to je jedino opravdanje za njihovo postojanje. Jer lokalna vlast je ta koja bolje razumije lokalne potrebe pa je samim time logično da se lokalna vlast i brine o kapacitetima, infrastrukturi, okolišu, prenamjeni zemljišta, izgradnji i sl. Podbacio je inače toliko lukrativan klijentelistički odnos lokalnih moćnika, politike i privatnog biznisa. Do sada su se izvlačile rente, ali polako dolaze i troškovi na naplatu. I sada su ti troškovi na teret lokalne zajednice.
NET.HR: Vi ste otvoreno govorili o poreznoj nepravdi i "regionalnim razlikama koje je stvorio segment privatnog smještaja". "Netko sa svojom nekretninom u istočnom dijelu Hrvatske ne može ostvariti prihode, mora raditi i na taj dohodak od rada platiti porez, dok se na moru od prihoda od iznajmljivanja plaća tek paušal", izjavili ste u intervjuu za Poslovni dnevnik prošlo ljeto. Čini se da se ove godine još intenzivirao taj raskol između dvije Hrvatske: ona koja posjeduje apartmane i ona koja ih nema i više nikada ih neće moći kupiti. Cijene kvadrata na Jadranu su sve više.
TKALEC: Nije problem što je turistički sektor u Hrvatskoj važna grana gospodarstva. Problem je što ekonomske politike ograničavaju rast ostatka gospodarstva. Turizam donekle ima povlašten porezni tretman, točnije, apartmanski smještaj i privatni iznajmljivači imaju povlašten porezni tretman što je dovelo do određenog strukturnog problema koji se očituje u tome da stanovništvo u priobalju koristi svoju lokacijsku poziciju za disproporcionalno povećanje apartmanskog smještaja, ako baš hoćete, u odnosu na konkurentske zemlje. Poticaj je takav da se relativno više isplati graditi apartmane i dizati katove kuća, nego ulagati u ozbiljniji turistički biznis koji je pod istom poreznom presijom kao i ostatak hrvatskog gospodarstva.
Zbog dominacije apartmanskog smještaja i sezona nam je kratka i ne možemo značajnije razvijati turizam i značajnije zarađivati od njega. Kada bi se hotelski biznis više isplatio i poslovao cijelu godinu, imali bismo veće zarade, više turista, a i drugi domaći ekonomski sektori više bi mogli koristiti turizam za proširenje svoje djelatnosti. Prije svega prehrambena industrija, industrija namještaja, prijevoznički sektor i sl. Možemo reći da snažna porezna presija, neučinkovita birokracija kao i korupcija jedino nisu uspjele ugušiti turizam zbog njegove očigledne komparativne prednosti. Kada država dopusti ostatku gospodarstva da prodiše, više nećemo biti toliko ovisni o turizmu i nećemo strahovati od podbačaja sezone. Istraživanja pokazuju da su porezne olakšice efikasnije od subvencija pri čemu one ne stvaraju distorzije i neefikasnosti u alokaciji resursa kao što to čine subvencije. Zašto olakšice ne usmjeriti i u neke druge segmente gospodarstva?
Kako su igre prijestolja promijenile Dubrovnik?
NET.HR: Propituje se je li Hrvatska vodila računa o trendovima kod glavnih konkurenata, od Grčke, Španjolske do Turske. Kako biste vi pozicionirali Hrvatsku u odnosu na konkurente u ovom trenutku?
TKALEC: Hrvatska je godinama uživala sigurnosnu rentu jer sjever Afrike i Bliski istok nisu bili sigurne destinacije. Danas je to sve manje tako i moramo se suočiti s time da je konkurencija nešto veća. Ali turizam je visoko rastuća djelatnost i mi tu imamo prostora za rast. Strah od loše sezone u našem je društvu duboko ukorijenjen jer Hrvatska u velikoj mjeri ovisi o turizmu i svjesni smo da ostatak gospodarstva ne može apsorbirati šokove u turizmu. O tome kolika je uloga turizma u slabosti ostatka gospodarstva može se raspravljati. Članovi tabora je li turizam blagoslov ili prokletstvo imaju svoje argumente i razmatra se otima li turizam resurse ostatku gospodarstva te smanjuje li potencijal za reformama.
No, treba naglasiti da turizam u svijetu raste, i to po visokim stopama i da unatoč kratkoročnim problemima i možda razočaravajućim rezultatima sezone, to je sve kratkog vijeka. Projekcije govore o dugoročnom rastu turizma, pri čemu treba uzeti u obzir promjene demografske strukture koje za sobom vuku i nužne promjene u turističkoj ponudi, primjerice, starenje stanovništva i rast potražnje za pustolovnim turizmom. Osobno smatram da trebamo raditi na ponudi i produljenju sezone te pokušati povećati udio hotelskog smještaja koji bi trebao dovesti i do povećanja multiplikatora u turizmu koji bi imao povoljne učinke i na neturističke sektore. Time bismo diversificirali ekonomsku djelatnost i postali manje ovisni o turizmu.
NET.HR: Prije nekoliko dana Dubrovnik se našao u jednoj američkoj radijskoj emisiji na temu: Jesu li Igre prijestolja uništile Dubrovnik? Sada je već prošlo dovoljno vremena da se može procijeniti uspijeva li Dubrovnik upravljati tom vrstom "slave"? Jesu li Igre prijestolja uništile Dubrovnik, ili kruzeri, ili ga nije ništa "uništilo" nego je to prirodan tijek razvoja jedne moćne turističke destinacije?
TKALEC: Neće "Igre prijestolja" ili kruzeri nužno uništiti Dubrovnik, ali mijenjaju ga i mijenjat ga svakako hoće. Oni koji neće moći pokrivati troškove stanovanja, hrane itd., napustit će grad. Pritisak na okoliš i prometnice bit će sve veći, ali ne vjerujem da će se ići u značajnije ograničavanje turizma. Usporedimo li Dubrovnik s nekim drugim poznatim destinacijama, grad još ima prostora i vremena za masovni turizam. U nekom trenutku će prevladati želja za ravnotežom i povratkom identiteta, ali mislim da je potencijal za zaradom još uvijek snažniji.
