U Hrvatskom saboru u tijeku je aktualno prijepodne. Ministri i premijer Plenković odgovaraju na pitanja oporbe, a pitanja će postaviti 40 zastupnika. Ždrijeb je odlučio da će prva biti Dragana Jeckov (SDSS) a posljednji Željko Reiner (HDZ).
Saborski aktualac počeo je burno. Predsjednik Sabora odmah je izdao tri opomene zastupniku Miri Bulju, a Karolina Vidović Krišto dobila je tri opomene te mora napustiti sabornicu. 'Ovo nije Sjeverna Koreja već Hrvatska!" kazala je Krišto.
Filipović: 'Nestašica neće biti'
Dragana Jeckov skrenula je pažnju da će Vladine mjere rezultirati nestašicama proizvoda na koje je Vlada snizila cijene. "Nestašica neće biti", kazao je ministar Filipović. "Odlučili smo ograničiti cijene za devet proizvoda i spustiti njihovu cijenu za 30 posto. Ta mjera će trajati tri mjeseca. Vidjet ćemo kako će stvari funkcionirati. Bilo je i onih koji su govorili da će biti nestašice goriva i da će propasti benzinske pumpe pa se ništa od toga nije dogodilo", kazao je Filipović.
Siniša Hajdaš Dončić upitao je premijera Plenkovića kako komentira da je uvijek neki član HDZ-a otkriven u kriminalu kao što je nedavni slučaj INA-e. "Što se tiče vaših nastupa u zadnje vrijeme, vidim da ste bili vrlo aktivni. Danas ste bili jako fini u odnosu na ovo što govorite u medijima, djelujete vrlo pristojno i simpatično. Lijepo vam je rekao gospodin Gotovac dok je iznosio malu bistu Tita iz SDP-a, stranka ste koja više vodi računa o partneru nego o sebi. Tu je u pravu, ali vrlo brzo ste ga izbacili. i Davorka Vidovića ste se riješili a čovjek vam je utemeljitelj.
Borba protiv korupcije podrazumijeva slobodan, samostalan, nepristran rad policije, USKOK-a, Državnog odvjetništva. U naše vrijeme borba protiv korupcije je horizontalna. Ne zovemo ministra ili ravnatelja policije na brifing pa da javimo nekom našem poznatom, kao što ste vi činili. Slučaj koji opterećuje i gospodina Bulja, INA - donijeli smo zakonski okvir da se prate tijekovi novca. Spriječena krađa, otkrivena malverzacija, zamrznut novac. To je borba protiv korupcije", rekao je Plenković.
"Kriminal se događa kada netko dopusti da osobe koje imaju takve sklonosti dođu u određene ustanove. Ili ste vi za to znali, što osobno ne vjerujem, ili ste dopustili da ti ljudi bez vašeg znanja to rade. Nažalost, sve institucije u Hrvatskoj su okupirane od vas i vaše stranke, od običnog lovačkog društva do INA-e ili HEP-a. Ako niste znali, onda još gore za vas", replicirao je Hajdaš Dončić.
Plenković: Povećat ćemo minimalnu plaću i mirovine
Zvonimir Troskot rekao je da je izvješće HERA-e, čije izvješće Sabor nije usvojio, pokazalo da u instituciji sjede ljudi koji nisu stručni. Što ćete napraviti da nas zaštitite od 'regulatornog uhljebarija', pitao je Troskot.
"Vi ste neki dan rekli da sam ja najopasniji čovjek u Hrvatskoj. Otkad sam to, od 2016. godine, povećali smo broj zaposlenih. Nama je zaposlenost došla s 61% na skoro 69%. isto smo tako bili opasni kad smo digli prosječnu plaću za 1944 kune. Opasni smo i jer smo digli minimalac na 3750 kuna, a dići ćemo ga još i doći na iznad 50% prosječne plaće. Digli smo i osnovicu za izračun plaće u državnim službama, a mirovine za 500 kuna - što je malo i treba učiniti još - ali povećat ćemo još minimalnu mirovinu. Kao opasni smo Hrvatskoj osiguratli 25 milijardi eura za cijelo desetljeće. Bojite se kad čujete sve ovo, a posebno smo opasni u ovoj godini kad je rast 7%. Pustit ćemo one isplaćene plaće radnicima u vrijeme covida i ovaj "socijalni paketić". Gle čuda, u Hrvatskoj nema socijalnih nemira a HEP stavlja na svoja leđa to da će mali, mikro i srednji poduzetnici, građani, plaćat jeftiniju struju nego inače i prebrodit zimu kao da krize nema", rekao je Plenković.
Filipović: 'Nestašica neće biti'
Dragana Jeckov skrenula je pažnju da će Vladine mjere rezultirati nestašicama proizvoda na koje je Vlada snizila cijene. "Nestašica neće biti", kazao je ministar Filipović. "Odlučili smo ograničiti cijene za devet proizvoda i spustiti njihovu cijenu za 30 posto. Ta mjera će trajati tri mjeseca. Vidjet ćemo kako će stvari funkcionirati. Bilo je i onih koji su govorili da će biti nestašice goriva i da će propasti benzinske pumpe pa se ništa od toga nije dogodilo", kazao je Filipović.
Siniša Hajdaš Dončić upitao je premijera Plenkovića kako komentira da je uvijek neki član HDZ-a otkriven u kriminalu kao što je nedavni slučaj INA-e. "Što se tiče vaših nastupa u zadnje vrijeme, vidim da ste bili vrlo aktivni. Danas ste bili jako fini u odnosu na ovo što govorite u medijima, djelujete vrlo pristojno i simpatično. Lijepo vam je rekao gospodin Gotovac dok je iznosio malu bistu Tita iz SDP-a, stranka ste koja više vodi računa o partneru nego o sebi. Tu je u pravu, ali vrlo brzo ste ga izbacili. i Davorka Vidovića ste se riješili a čovjek vam je utemeljitelj.
Borba protiv korupcije podrazumijeva slobodan, samostalan, nepristran rad policije, USKOK-a, Državnog odvjetništva. U naše vrijeme borba protiv korupcije je horizontalna. Ne zovemo ministra ili ravnatelja policije na brifing pa da javimo nekom našem poznatom, kao što ste vi činili. Slučaj koji opterećuje i gospodina Bulja, INA - donijeli smo zakonski okvir da se prate tijekovi novca. Spriječena krađa, otkrivena malverzacija, zamrznut novac. To je borba protiv korupcije", rekao je Plenković.
"Kriminal se događa kada netko dopusti da osobe koje imaju takve sklonosti dođu u određene ustanove. Ili ste vi za to znali, što osobno ne vjerujem, ili ste dopustili da ti ljudi bez vašeg znanja to rade. Nažalost, sve institucije u Hrvatskoj su okupirane od vas i vaše stranke, od običnog lovačkog društva do INA-e ili HEP-a. Ako niste znali, onda još gore za vas", replicirao je Hajdaš Dončić.
e za 500 kuna - što je malo i treba učiniti još - ali povećat ćemo još minimalnu mirovinu. Kao opasni smo Hrvatskoj osiguratli 25 milijardi eura za cijelo desetljeće. Bojite se kad čujete sve ovo, a posebno smo opasni u ovoj godini kad je rast 7%. Pustit ćemo one isplaćene plaće radnicima u vrijeme covida i ovaj "socijalni paketić". Gle čuda, u Hrvatskoj nema socijalnih nemira a HEP stavlja na svoja leđa to da će mali, mikro i srednji poduzetnici, građani, plaćat jeftiniju struju nego inače i prebrodit zimu kao da krize nema", rekao je Plenković.
Jandroković dijeli opomene zastupnicima
Sabina Glasovac javila se za povredu poslovnika te upozorila je da za širenje propagande služe presice a ne saborski aktualac. "Premijer koristi svoju minutažu da manipulira statističkim podacima kada imamo jednu od najnižih stopa u Europi. Minimalna plaća u Sloveniji je jednaka prosječnoj plaći u Hrvatskoj", rekla je Katarina Peović te zaradila opomenu. "Zastupnik koji je postavio pitanje ima mogućnost komentirati, nisu nužne vaše povrede poslovnika", rekao je Jandroković.
"Ja bih sve upozorio da kolege iz SDP-a i Radničke fronte da nas svesrdno brane kolege iz MOST-a", rekao je Hrvoje Zekanović te jednako tako zaradio opomenu. "Sad kad je predsjednik Vlade ovdje, sad bi najradije da ga nemaju", rekao je Branko Bačić te također povrijedio poslovnih i dobio opomenu.
Plenković o gašenju sisačke rafinerije i privatizaciji INA-e
Davorko Vidović postavio je pitanje o radu sisačke rafinerije, koja već četiri godine ne radi, a stručni ljudi dobili su otkaz. "Zašto ste i na temelju kojih procjena, donijeli odluku o zatvaranju sisačke rafinerije, jeste li se pritom vodili najboljim interesima zemlje koju vodite već šest godina?", pitao je Vidović.
"Vi ste bili ministar u Račanovoj vladi. Tko se sjetio da se uopće ide u privatizaciju INA-e, jesam li se ja sjetio? Da sam ja bio u poziciji predsjednika vlade 2003. ili 2008. nikada ne bih za ovakvu gigantsku energetsku kompaniju, donio takvu odluku. Mi smo prije više od godinu dana ponudili mađarskoj strani pravu cijenu za MOL-ov udio u INA-i na temelju procjene ljudi koji se bave baš takvim poslom. Oni na to nisu pristali. Ja kao premijer ne mogu reći 'dat ću što god treba', završit ću u zatvoru. Sad smo u situaciji dan nam način upravljanja INA-om donosi ovakve strašne afere, zlouporabe, kaznena djela, kompaniju na koju se ne mogu oslonit kao na HEP da mi iznese dio krize kao državna kompanija. Imam ruku manje danas nego što bi htio", rekao je Plenković te dodao da je interes bio osigurati sredstva za transformirani rad rafinerije ili dostojanstvene otpremnine.
Vidović je komentirao da se zatvara rafinerija, koja je 2004. proglašena najboljom u istočnoj i južnoj Europi. "Odgovor na to mora dati politika, a ne uprava i nadzorni odbor", rekao je Vidović.
Filipović: 'Nema razloga da lokalne samouprave dižu cijene komunalnih usluga'
Emina Lekaj Prljaskaj upitala je ministra Filipovića što Vlada radi po pitanju povećanja cijena komunalnih usluga, vode, odvodnje te zbrinjavanja otpada koje su povećane zbog većih ulaznih troškova.
"Vlada čini sve što može kako bi pomogla građanima, obrtnicima, gospodarstvenicima. To se može vidjeti u ovom paketu mjera. Kada govorimo o cijeni električne energije, mislili smo na sve i svi koji potroše do 250.000 kilovat sati plaćat će cijenu energije po 62 eura. Govorimo li o cijenama vodnih usluga, uključili smo sve vodovode i komunalna poduzeća. Svi će plaćati cijenu od 62 eura i nema razloga da čelnici lokalne samouprave digne cijenu. Na njima je da te cijene vrate, to je minimum korektnosti" rekao je Filipović.
Plenković: 'SAD podupire ravnopravnost Hrvata u BiH'
Milan Vrkljan pitao je premijera Plenkovića kako tumači da u Zagrebu SAD dvije godine nije imenovao veleposlanika, u kontaketu invazije na Ukrajinu te u svjetlu krize u BiH i nemogućnosti Vlade da zaštiti intese Hrvata u BiH?
"Što se tiče odluke zemlje da imenuje veleposlanika, to je njihova odluka i stvar šire aktivnosti američke administracije, ali suprotno od ovoga što sugerirate. Imenovanje osobe na to mjesto ne bi znatno promijenilo politiku SAD-a. Iz svih kontakata s američkim dužnosnicima mogu reći da je su jedna od ključnih zemalja koji su apsolutno za ravnopravnost Hrvata u BiH", rekao je Plenković.
"Što se tiče geopolitičke situacije, znamo kako Hrvatska stoji. Za BiH, mi smo kao Vlada podržavali razgovore između političkih čelnika stranaka Hrvata i Bošnjaka u BiH, da se dođe do rezultata kao u Mostaru. Sada podržavamo napore Visokog predstavnika kao zadnje šanse. To radimo kao prijatelj i saveznik BiH, kome je ravnopravnost Hrvata strateški interes", rekao je Plenković.
Žarko Tušek pitao je ministra Primorca može li navesti sve prednosti uvođenja eura.
"Udio javnoga duga u BDP- u kontinuirano pada, učvrstili smo svoju poziciju. U nekoliko krugova porezne reforme značajno smo rasteretili gospodarstvo. Stabilizacija sustava javnih financija prepoznata je i od strane rejting agencija. Što se tiče samoga ulaska u eurozonu, hrvatsko gospodarstvo je visoko euroizirano. Depoziti, preko 70%, su u eurima. Uklanjanje valutnog rizika i rizika javnog duga su pozitivni.Ulaskom u eurozonu uklonit će se i transakcijski troškovi procjenjeni na 1,2 milijarde kuna. To će se odraziti na ponašanje turista i na inozemna strana ulaganja te općenito gospodarsku klimu", rekao je Primorac.
Plenković: 'Prijedlog, od 1. siječnja povećanje mirovina 3%'
Natalija Martinčević istaknula je da u paketu mjera nedostaje povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna te rast mirovina sukladno rastu stope inflacije odnosno da su mirovine rasle 6%, a inflacija iznosi 12% te upitala premijera kada misli provesti ove dvije mjere.
"U prvom paketu u travnju donijeli smo jednakokratnu pomoć umirovljenicima. Sada, ne samo da je išla značajna indeksacija mirovina našim umirovljenika, nego smo išli sa još snažnijim paketom jednokratne pomoći. Neće im doći do rasta cijena struje i plina. A jednokratna pomoć služi kao potpora inflantornim pritiscima. Predloženo je da se od 1. siječnja dodatno povećaju mirovine za 3%", rekao je Plenković. "Mi imamo 1,8 milijuna ljudi koji su van poreznih škara. Ovim mjerama imali smo na umu i zaposlene i nezaposlene", dodao je.
Malenica: Rigoroznije kazne za nasilnike, već zaštita djece od nasilja
Dražen Bošnjaković zamolio je ministra Malenicu da komentira koje se mjere poduzimaju u sprječavanju nasilja. "Djeca su najranjivija skupina. Ministarstvo pravosuđa osnovalo je radnu skupinu koja će izraditi zakonski okvir za zaštitu djece od nasilja. No, bez obzira na zakonodavni okvir, pojačat ćemo edukaciju državnih odvjetnika i sudaca, da dodatno senzibiliziramo osobe koje donose odluke. Započeli smo s radom obiteljskih odjela u općinskim i županijskim sudovima", rekao je Malenica. Najavio je da će se, po uzoru na skandinavski model, raditi Dječja kuća te kako je cilj da kazne za nasilnike budu rigoroznije, a da je se djecu ne traumatizira sudskim postupcima.
Plenković o bespravnoj gradnji: 'I mi temeljem Google Searcha prepoznajemo ovaj problem'
Zastupnik Emil Daus ukazao je na problem ilegalno sagrađenih objekata te pitao je li Vlada spremna spustiti ovlasti građevinske inspekciju na županije i gradove te goniti bespravne graditelje?
"Ja sam prateći Google i znao sam da ćete o ovome govoriti pa sam se unaprijed informirao", kazao je Plenković. "Podaci na Google Search upit kažu: zaprimljeno je 3665 podnesaka u Istarskoj županiji u području nadzora građena, od toga 2455 se odnosi na nezakonitu gradnju. Obavljeno je 1593 nadzora građena, a doneseno 1398 rješenja s nepravilnosti u građenju. Uklonjena je 121 nezakonita građevina. Sve skupa je aktivnih predmeta u Istri 4967. Zadaća je Državnog inspektorata da donose rješenja i da se to čisti, to nema veze s političkom voljom. Mi ćemo dodatno zadužiti Državni inspektorat da intenzivira svoje aktivnosti", rekao je Plenković.
"Možemo se šaliti, ali situacija je ozbiljna. Volio bih da se kazneno počne goniti bespravne graditelje. Puno više na dan niče bespravnih gradnji nego što ih se obiđe na terenu. Spustite ovlasti, svi su spremni preuzeti dio te priče, da se ne nastavi betonizacija obale i ne uništava poljoprivredno zemljište", rekao je Daus.
Plenković Kuzmaniću: 'I vas smo guglali'
Matko Kuzmanić pitao je premijera kako to da plin "po apsurdnim cijenama direktor četvrte razine distribuira uokolo, a da o tome nitko ništa ne zna" te čiji je to propust? Zanimalo ga je i kako to da HEP ili Petrokemija nisu postigli tako povoljne cijene? "Pa da ste vukove postavili, manju bi štetu napravili", rekao je Kuzmanić.
"I vas smo guglali pa smo znali što ćete pitati. Vi ste mene optužili da imamo tajni dogovor s Mađarima u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu. Znači imali ste predumišljaj da to izgovorite. To nije dobro za vaš kredibilitet i nije točno. Ako se dogodi ovakva radnja, koja je kazneno djelo, odgovorni će odgovarati. Ali zasada ne vidim neku veliku zavjeru. Ako se otkrije, i taj će odgovarati. Ljudi koji su bili uključeni u ovaj slučaj, to su napravili s predumišljajem ili im se dogodilo da je zbog dijelom špekulanata narasla cijena plina toliko da su neki mali side business napuhali.
Možda je to dovelo do otkrivanja afere. Ovo nije sukob interesa, to je najstrašnije od najstrašnijeg - da u poslu koji radite napravite sebi mali privatni aranžman. Dobro je da smo to otkrili", rekao je Plenković te dodao da je ljutnja i reakcija javnosti opravdana, pogotovo sada kada smo suopčeni s energetskom krizom.
Ante Prkačin pitao je Plenkovića o 100 tisuća kuna koje Vlada u kontinuitetu daje za jedno 'zlodjelo iz bliske Hrvatske povijesti'. "Ja pokušam detektirati pitanje, ovo je bio recital. Moram vidjeti iz kojeg proračunskog izvora ide financiranje te obljetnice. Vaše teme su okrenute prošlosti, mislio sam da će na Googleu izaći da vi kao čovjek gledate u budućnost. Politika Vlade ima dvije temeljne postavke: istinu o hrvaskoj povijesti i Domovinskom ratu. Kad je riječ o obljetnicama, mislim da nema značajnijeg događaja koji Vlada nije dostojanstveno obilježila", rekao je Plenković. "Iskoristit ću ovu vašu tezu da i vas potaknem da budete generator suživota okrenutog prema budućnosti pa makar inzistirali na temama koje su teške", rekao je.
Benčić Plenkoviću: 'Možda vam Google nije dao odgovor o zatvaranju sisačke rafinerije'
Zastupnik Marijan Pavliček ocijenio je da premijer vrijeđa zastupnike te dobio dvije opomene. "Dobro ste proučili. Ja imam veliko razmijevanje prema našim sugrađanima srpske nacionalnosti. Ali to me ne sprječava ući ozbiljno u hrvatsku povijest. Ako se dogodi da četnički vojvoda na ražnju peče katoličkog svećenika, a to je dokazano, pa možemo li obilježavati i slaviti takve i tome slične događaje?", pitao je Prkačin te cinično pitao Plenkovića hoće li drugi put uz 100 tisuća kuna poslati i drva za vatru.
Zastupnica Sandra Benčić javila se videovezom jer je zaražena koronavirusom te se ponovno se osvrnula na zatvaranje Sisačke rafijenerije. "Možda vam ni Google nije dao odgovor, vidim da se tako pripremate. Jeste li bili informirani o zatvaranju rafinerije te razgovarali o tome s bilo kojim članom mađarske vlade? Koja je bila vaša pozicija kao premijera, ako o tome niste odlučivali?, pitala je.
"Kolegice Benčić, nadam se da ste dobro. vidim da je ova verzija omikrona blaža. Privatizacija INA-e krenula je u SDP-ovoj vladi čiji je član bio gospodin Vidović. Drugi dio napravio se u vrijeme Ive Sanadera", započeo je Plenković. "Nikakvih razgovora nije bilo o tome kako će kompanija funkcionirati. Ovaj proces traje godinama prije moje Vlade. Nama je bila zadaća da Hrvatska postane energetsko regionalno čvorište. Imate ovdje zastupnicu koja je silno bila protiv LNG terminala da se čovjek pita, što bismo danas da se poslušalo SDP? Teza o tome da li se povezati naftovodima i plinovodima s drugim zemljama - pa ne bi dva dana ostali da se ne povezujemo. Lažne teme, trebamo li se povezivati u energetskom smislu sa susjednim zemljama, ne znam na temelju čega su. Sve su to procesi koji se donose unutar kompanije. Bilo bi bolje da INA nikad nije bila privatizirana", rekao je Plenković.
Zastupnici negoduju da Plenković ne odgovara na pitanja, Jandroković: 'To je povreda poslovnika'
Zastupnik Nino Raspudić skrenuo je pažnju da premijer ne odgovara na pitanja te zaradio drugu opomenu jer, kako je Jandroković objasnio, nije u pitanju povreda poslovnika. "Gdje u poslovniku piše na koji način će odgovoriti predsjednik Vlade?", pitao je Jandroković. "Moslim zastupnike da ne podnose prigovore oko povrede poslovnika jer postoji jasno određenje da zastupnik u dvije minute može reći je li zadovoljan odgovorom predsjednika Vlade", rekao je Jandroković.
"Ako i niste donosili doluku, zašto ste stvarali okruženje u kojem se ta odluka može što lakše provoditi i zašto niste iskoristili zakonsku ovlast da ograničite izvoz sirove nafte u Mađarsku?", pitala je Benčić Plenkovića.
Glamuzina: 'Koji je broj ministra Beroša?'
Katica Glamuzina osvrnula se na probleme u zdravstvenom sustavu. Pitala je premijera koji je broj mobitela ministra Beroša? "Dok se javnost zgražala dok se gospođa Čavajda morala boriti za svoju zaštitu, ministar je rekao da se samo trebala javiti njemu. Nedavno je jedan vaš kolege rekao da je pokojni Matijanić umro jer nije imao liječnika kojem se mogao direktno obratiti. Pa s obzirom da je to vaša nacionalna strategija, ja molim da podijelite brojeve da znamo kome se možemo javiti. Vidim da ste se oporavili od covida, pa vi sigurno te brojeve imate", komentirala je Glamuzina.
"Ako je to domet vašeg pitanja ok, to čak ni na Googleu nismo mogli anticipirati, da će to biti domet vašeg pitanja", rekao je Plenković. "Pacijent je u središtu ministrove reforme. Prevencija i napori za smanjenje troškova u zdravstvu, bolje povezivanje. Učinit ćemo sve da zdravstvana zaštita bude učinkovitija a da zaposleni u zdravstvu imaju primjerena primanja. To je zahtjevan i težak resor, reformu želimo napraviti kako bi bila dobro prihvaćena od građana a zdravstvo održivo bez obzira tko zna čiji broj telefona", rekao je Plenković.
"Znam i ja koristiti Google. Cijepljenje preko veze, dugovi u drogerijama, slučajevi Čavajda i Matijanić, kršenje pravila stožera za HDZ-ove foteljaše dok su se za građane vrlo oštro kažnjavala, kolektivni natječaj u bolnici Sestre Milosrdnice, problemi koje su liječnici obiteljske medicine iznosili, prosvjed mladih liječnika. U hrvatskom zdravstvenom sustavu više vrijedi iskaznica HDZ-a nego zdravstvena iskaznica", komentirala je Glamuzina Plenkovićev odgovor.
Butković: 'U studenom otvaranje 5C koridora, u Osječko-baranjskoj županiji radimo dobar posao'
Zastupnika Ivana Radića zanimalo je kada će doći do ulaganja i rekonstrukcije putničkog terminala u zračnoj luci Osijek. "Jedan od najvećih cestovnih projekata u Hrvatskoj je završetak 5C koridora, 20 kilometara autoceste od Osijeka do Belog Manstira, koji bi trebao biti otvoren u studenom. Kada gledamo investicije u samom Osijeku, rijetko koji grad ima takva ulaganja u prometnu infrastrukturu: kompletna obnova tramvajske infrastrukture vrijedna 25 milijuna kuna, obnova željezničkog kolodvora, nabavka novih niskopodnih autobusa, a u pripremi je i nabavka novih tramvaja, zajedno sa Zagrebom, gdje ćemo ugovor ubrzo potpisati", rekao je Oleg Butković te dodao da Vlada u Osečko-baranjskoj županiji radi dobar posao.
Ahmetović: 'Po kojoj cijeni INA prodaje naftu i plin MOL-u?
Mirela Ahmetović pitala je ministra Filipovića po kojoj cijeni INA prodaje hrvatsku naftu i plin mađarskom MOL-u, a po kojoj drugim poduzećima?
"Ja sam isto guglao, ali nisam mislio da ćete postaviti ovako benigno pitanje. INA prodaje naftu Mađarskoj u prva tri mjeseca ove godine sukladno svim tržišnim cijenama. To je poslovna tajna, ali je sukladno svim tržišnim cijenama. Od travnja do sada, sva nafta iz Hrvatske se prerađuje u rafineriji Rijeka, o svemu ću vas informirati. Mogli ste proteklih dana vidjeti da smo povukli poteze da hrvatski plin ostaje u Hrvatskoj, da se preko HEP-a prodaje drugim poduzećima, te da su svi mađarsksi članovi uprave INA-e shvatili poruku da trebaju otići. Radit će se na promjeni modela korporativnog upravljanja i učinit ćemo sve da INA profunkconira", rekao je Filipović.
Ahmetović je primijetila da je zanimljivo kako se Vlada ograničavanja cijena plina i nafte sjetila tek sada, a ne odmah na početku izbijanju ruske agresije na Ukrajinu.
Beroš: 'Potrebna je reforma zdravstvenog sustava, mi je pripremamo'
Zastupnik Ivan Ćelić pitao je ministra Beroša planira li riješiti problem liječnika koji nemaju uvjete pregovarati o svojim plaćama?
"Predstojeća reforma vraća pacijenta u fokus ali to vodimo računa i o drugim faktorima, posebno djelatnicima. Prije devet godina ukunuta je reprezentativnost liječničkom sindikatu pa liječnici ne mogu sudjelovati u pregovaranju o kolektivnom ugovoru. Uskoro ističe zakon. Razgovarajući s krovnim liječničkim organizacijama, to smo detektirali kao problem i riješit ćemo ga izmjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti", rekao je Beroš te podsjetio da su riješena pitanja prekovremenih sati. "Potrebna je reforma zadravstvenog sustava, mi je pripremamo. Ovo nije bila floskula, kada sam rekao da me nazove gospođa čiji se slučaj ponovno politizira. Provedena je procedura, odlučeno je, ona je otišla van po njenoj želji jer se postupak prekida trudnoće ne radi u Republici Hrvatskoj. Postupak je plaćen", rekao je Beroš.
Filipović: 'I velik broj ugostitelja podržava Vladine mjere'
Zastupnik Tomislav Klarić pitao je ministra Filipovića hoće li paket mjera biti dovoljan za prebroditi sve probleme?
"Paket mjera, kada pogledate u odnosu na BDP, je jedan od najvećih u Europi. Što se tiče električne energije, tu smo osim obrtnika i mikropoduzetnika, uključili srednja i velika poduzeća te odredili granicu tko je plaćati do 62 eura, a 230 će plaćati oni najveći. Kada pogledate cijenu električne energije za posljednji kvartal, ona je 504 eura po megavat satu. Mi smo smanjili troškove električne energije i građanima koji će plaćati 59 eura, a u Sloveniji primjerice svi plaćaju 88 eura. Prati ćemo situaciju i po potrebi intervenirati", rekao je Filipović te dodao da vellik broj ugostitelja podržava Vladine mjere.
Plenković o popisu stanovništva: 'Problem eskalira, ići ćemo u obliku vaze, da ne kažem urne'
Marijan Pavliček upitao je Plenkovića o podacima iz popisa stanovništva Državnog zavoda za statistiku. "Hrvatska se pretvara u zemlju staraca sa sve manje djece. Idućih 30-40 godina imat ćemo kolaps mirovinskog sustava jer nećemo imati dovoljno radno aktivnog stanovništva. Možemo na prste jedne ruke nabrojati tko se vratio iz inozemstva, što planirate kako bi se ovakvi demografski trendovi zaustavili?"
"Što se tiče popisa stanovništva, vidjeli smo rezultate. Što se tiče negativnog prirodnog priraštaja, to je jedna hrvatska realnost koja traje zadnjih 70-ak godina. Problem eskalira, ići ćemo kao u obliku vaze, da ne kažem urne, u smislu većeg broja starijih u odnosu na mlade. Ovaj popis rezultat je iseljavanja otkada smo u EU i negativnog prirodnog priraštaja. Međutim, još 2016. izašli smo s projektom Slavonije, Baranje, Srijema, planiramo i sutra popodne posjednu sjednicu Vlade, dolazi povjerenica zadužena za regionalnu politiku. Milijardu i petsto milijuna eura smo izdvojili kako bismo pomogli regionalni razvoj. Što se tiče mjera demografske politike, mislim da smo napravili jako puno. Ključ je promjena ozračja i mentaliteta, to je najteže. Materijalne prilike da, olakšice da, sve moguće beneficije drugih zemalja, treba činiti, ali ako se ne dogodi mentalitetni pomak, to jako teško ide", rekao je Plenković.
"Ovo je postala država za povlaštene. Korupcija je u zraku. Zbog toga nam mladi ljudi odlaze. Vi kao premijer tu snosite najveću odgovornost, i svatko od nas tko djeluje na lokalnim razinama. Pored korupcije je problem Banovina gdje obnovina nije krenula kako treba, unatoč osiguranim sredstvima. To se događalo i s Istočnom Slavonijom. Sve manje ljudi će se vratiti. Treba se pokrenuti više. Ovo je rak rana Hrvatske. Možemo pričati o avionala i cestama, u devet navečer premijeru, možemo zajedno prošetati kroz Slavoniju, nema nigdje nikoga", rekao je Pavliček.
Božinović: 'Hrvatska i Zagreb su najsigurnija odredišta u Europi'
Ante Sanader zatražio je od Davora Božinovića kratak osvrt na stanje opće sigurnosti u Hrvatskoj, kao i na jačanje ekstremizma.
"Hrvatska je sigurna zemlja. Sve relevantne europske statistike Hrvatsku pa i Zagreb svrstavaju u najsigurnija odredišta u Europi. To nije došlo preko noći nego kroz sveobuhvatan pristup. Otkad postoji statističko mjerenje rezultata rada policije, danas smo na razini koja je bolja nego ikada. Po svim pokazateljima Hrvatska nikad nije živjela u uvjetima u kojima je cijeli sustav policijski imao tako dobre rezultate, pogotovo u kaznenim radnjama koje iziskuju proaktivni pristup policije u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", rekao je Božinović.
Podsjetio je da je Hrvatska zemlja izložena migracijskom pritisku, ali i trendu ekstremizma koji proizlazi iz javnog mijenja da su svi kriminalci i da je sve loše. "Svaka država se sa time nosi na svoj način. Hrvatska policija i obavještajna služba to rješavaju uspješno međutim, što ćemo više paušalnih poruka slati koje idu prema govoru mržnje, imat ćemo više takvih pojedinaca. Svi trendovi na razini EU to govore", rekao je.
Fuchs: 'Do 2030. vrtićki kapaciteti trebali bi obuhvatiti 96% djece'
Zastupnik Marin Mandarić postavio je pitanje o tome kada se može očekivati izgradnja novih dječjih vrtića?
"Djeca koja pohađaju vrtić postižu bolje rezultate u daljnjem školovanju. Mogućnost ostavljanja djece u primjerenim institucijama poput vrtića značajno je za mlade obitelji i osigurava jednake šanse za svu djecu kasnije. U nacionalnom planu predložili smo izgradnju dodatnih vrtićkih kapaciteta do 2027. godine. Do 2030. došli bi na razinu EU s obuhvatio djece do 96%. Problem je u ruralnim područjima i tendenciju mladih ljudi da odlaze u veće sredine. Problem održavanja vrtića riješili smo Zakonom o predškolskom odgoju", rekao je ministar Fuchs.
Piletić: 'Program 'Zaželi' osigurao zapošljavanje preko 9000 žena'
Anamarija Blažević pitala je ministra Piletića hoće li program zapošljavanja žena "Zaželi" nastaviti sljedećih godina? "Kao da je jučer bila ta 2017. godina kada smo zajedno iščekivali ugvoore za Zaželi. Danas, to je jedan od najboljih socijalnih programa ove Vlade. Jučer je ovo bila tema i na hodnicima u Bruxellesu. Odluka je da se ova sredstva povećaju za dodatnih 245 milijuna kuna, što smo već javno komunicirali. Svi koji su se na trećem pozivu javili, bit će obuhvaćeni ovom alokacijom koju je vlada u dva navrata donijela", rekao je Piletić.
"Dugoročnost ovog projekta želimo nastaviti, dodatna sredstva su osigurana, preko 130 milijuna eura. Međutim to nije sve. Vlada je osigurala i sredstva za izgradnju dnevnih centara za starije diljem Hrvatske. I tako ćemo ponuditi jedincima lokalne samouprave da grade centre i provode aktivnosti koje žene provode kroz program Zaželi", rekao je Piletić te dodao da je programom osigurano zapošljavanje preko 9000 žena.
Plenković o obnovi: 'Hoćemo li potrošit pare? Ministar: 'Apsolutno sve!'
Domagoj Hajduković upitao je premijera o sanaciji šteta od potresa, za koju je rok produžen do lipnja 2023 godine, te može li garantirati da ćemo potrošiti i zadnji cent EU novca za sanaciju štete od potresa kao i hoće li Plenković dati ostavku ako to one uspijemo ostvariti?
"I vas je Google apsolutno odmah otkrio što ćete reći. Hoćemo li potrošit pare?", upitao je plenković ministra Paladina. "Apsolutno sve", odgovorio je ovaj. "Ljudi, osobito u Petrinji, koji su u konetejnerima, doći će u zamjenske objekte. Slažem se da je sporije nego što bih htio, nezadovoljan sam oko pitanja obnove. Međutim, zadaća je svih da se angažiraju i da se to ubrza. Mi već praktički dvije godine ljudima na Banovini dajemo niz potpora upravo zato što ovaj proces nije još dovršen, i kad je riječ o energentima, prehrani, prometu - 1500 obroka se i dalje dijeli sustavno na Banovini, čitav niz aktivnosti je na dnevnoj bazi u tijeku i vjerujem da ćemo u dinamici koja je 12 mjeseci duža učiniti maksimalne napore da obnovimo sve što se može", rekao je Plenković.
"Isposlovali ste produžetak jer niste bili sposobni potrošit novac u roku koji ste dobili. Problem je zbog takvog dugotrajnog procesa da svatko tko je imao problem otišao. Ostali su oni koji nisu imali izbora. Dobili smo da je već demografski uništen kraj još više opustošen, to je rezultat obnove, a da ne pričamo o ljudima u Zagrebu koji su još uvijek u privremenom smještaju", rekao je Hajduković.
Piletić: '85% onih koji su koristili mjeru samozapošljavanja još uvijek rade'
zastupnica Anita Pocrnić Radošević pitala je ministra Piletića o rezultatima mjera aktivne politike zapošljavanja. "Veseli nas statistika koja kaže da još od 2008. imamo rekordno nizak broj nezaposlenih. Naša politika je da u kontinuitetu provodimo mjere aktivne politike zapošljavanja. Jedna od najboljih je mjera samozapošljavanja koja je najčešće korištena. Svi koji su korisnici te mjere nakon dvije godine u postotku od 85% i dalje su prisutni na tržištu rada, govori koliko je mjera pogođena", rekao je ministar.
Grlić Radman: 'Izjave predsjednika Milanovića otežale su neke naše aktivnosti u BiH'
Mario Kapulica upitao je koju politiku vodi predsjednik Hrvatske po pitanju ruske agresije na Ukrajinu? "Tijekom procesa kojem smo željeli pomoći Hrvatima u BiH nagledali smo se mahanjem sabljama, a onda na satanku NATO-a ništa. Kada je Erdogan došao, isto ništa. I sad imamo slučaj oslobođenog zarobljenika iz Ukrajine, predsjednik se nije oglasio", rekao je Kapulica.
"To je jedna rekapitulacija hrvatske vanjske politike u otežanim uvjetima. Nažalost, izjave predsjednika otežale su i neke naše aktivnosti usmjerene kako bismo internacionalizirali pitanje BiH i obespravljen položaj hrvatskog naroda u BiH. Vlada se nije nikada miješala u unutarnju politiku BiH, ali možemo pokazati određeni interes. Svaki politički sustav s demokratskim deficitom je podložan prostoru političkog volutarizma i ima elemente anarhije. Mi čekamo izbore, da Hrvati u BiH izađu na izbore jer nemaju svoje predstavnike.
Što se tiče Prebega, on se borio za obranu Ukrajine. Mi smo pomogli tu u interesu hrvatskog državljanina", rekao je Gordan Grlić Radman.
Plenković: 'Dobro da smo u Zagrebu riješili problem energetike, pa se vi sada možete baviti kesicama, koliko koštaju'
Zastupnica Ivana Kekin upitala je premijera zašto sve uzorke karcinoma KBC Rebro šalje u inozemstvo, na obradu farmaceutskoj kompaniji Roche. "Koliko je novca Roche do sada primio za navedeni monopol te uložio u liječenje onkoloških bolesti?"
"Nema Google ništa o ovome. Dobro je da smo kao Vlada riješili probleme energetike Zagreba pa se vi možete baviti istraživanjem. Taj projekt ideje personalizirane medicine je dobar te u skladu s najmodernijim postignućima, a za detalje ću vas pismeno izvijestiti. Čak mislim da ih nema ni na Googleu, ali u Zagrebu je dobro, sad vi oko tih kesica vodite računa koliko koštaju", rekao je Plenković.
Božo Petrov pokrenuo žustru raspravu zastupnika oko pitanja Hrvata u BiH, pljušte opomene zastupnicima
Božo Petrov upitao je premijera je li s Visokim predstavnikom dogovarao izmjenu izbornog zakona u BiH ili ne? "Vi kao jatak Milanovića koji je učinio takvu štetu Hrvatima u BiH vrijeđanjem Visokog predstavnika, sad dokazujete da nemate pojma ni o čemu, a bili ste zaposlenik bolnice u Mostaru koju Hrvatska poduzire s 40 milijuna kuna. Hrvati u BiH su prioritet Vlade već od prije nego što ste vi bili zastupnik u Saboru. U mandatu smo više nego duplo povećali sredstva koja idu baš na dobrobit Hrvata u BiH. Proces koji je krenuo podrazumijevao je dogovor hrvatskih i bošnjačkih stranaka o izmjeni Izbornog zakona. Te pregovore nismo vodili mi, ali oni nažalost nisu došli do kraja. Izetbegović je čak priznao da se pravio da pregovara. Što bi mi trebali šutjeti? Razgovaralo s Visokim predstavnikom da popravi štetu koju su napravili njegovi predstavnici. Ne govorimo kao Milanović da nije Schmidt nego je Schultz ili Scholz", rekao je Plenković.
"Ja sam za svoje Hrvate u BiH napravio više nego što ćete vi ikada", odgovorio je Petrov i time izazvao reakciju zastupnika. Zastupnik Nevenko Barbarić je odgovorio Petrovu: "Gospodine Petrov, onda bih zamolio da nas vi više ne branite." Petrov mu je poručio da bi se mogao češće javljati u Saboru, da se zna tko zastupa interese Hrvata u BiH.
"Kada netko iz Mosta koji postoji 12 godina govori HDZ-u, koji od prvog dana, od 89-te godine, kroz čitavo vrijeme tu za Hrvate u BiH...", rekao je Mario Kapulica te dobio opomenu.
"Meni je drago da ste konačno izašli na površinu. Koja je stranka smanjila broj zastupnika za Hrvate? HDZ.", rekao je Petrov te zaradio drugu opomenu. Kapulica je odgovorio: "Vaš idol Zoran Milanović sastaje se s Izetbegovićem uz posredstvo Stipe Mesića i prvu izjavu daje, da su Hrvati u BiH problem Sarajeva", rekao je Kapulica te također zaradio opomenu.
Barbarić je dobio treću opomenu, a priključio se i Zekanović: "Intersantno kako je Most otkrio da nama u susjedstvu postoji BiH. Njihov interes u doba ministra Orepića bio je da se Hrvatima u BiH ukine pravo glasa. Geografija im nije jača strana", rekao je Zekanović te zaradio opomenu. Treću opomenu dobio je i zastupnik Arsen Bauk. Umjeto da se pokrijete ušima, vi dva dana prije izbora pokrećete ovo pitanje", rekao je Branko Bačić te također dobio opomenu, baš kao i Ante Deur: "Bulj se pita di je Stipe Mesić, a ne pita što rade Milanović i Stipe Mesić?"
Orešković Plenkoviću: 'Sudjelujete li u raspodjeli plijena iz javnih tvrtki i EU fondova?'
Dalija Orešković pitala je Plenkovića sudjeluje li u raspodjeli plijena iz javnih tvrtki i Europskih fondova te time šokirala sve zastupnike.
“Ja sam malo guglao prije no što smo došli, sve što izgovarate nije preko pametno, no u zadnjih mjesec dana je bilo strašno. Govorili ste da HDZ treba tretirati kao Nijemce nakon II. Svjetskog rata. Je li to vaša teza? Bili ste na čelu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa? Navodno ste imenovali intervencijom pokojnog svekra. Što vam se to dogodilo, vi takva govorite nama sve što govorite i mene optužujete da smo vrh korupcijske piramide. Kakvo vas nije sram? Očito ste tamo išli s predumišljajem. Mi možemo koristiti vaš jezik, ali ne da mi se to raditi s vama jer ste ispod razine. Izlišno je odgovarati niječno. Smiješno, jadno, žalosno. Dio ste kolopleta stvaranja mržnje. Hoćete dati dio mozaika mržnje, tu ste istaknuti s lažnim tezama koje bi trebale poslužiti da netko povjeruje da je to što pričate točno”, rekao je Plenković.
Orešković mu je odgovorila: "Kako to da je moguće da imamo vas kao premijera, koji bira sve te ministre koji moraju otići zbog neke korupcijske afere, koji odlučuje tko će biti član Nadzornog odbora INA-e, šefa agencije poput HERA-e, a ostaje neokrznut pitanjima korupcijske afere? Ili HDZ ili Hrvatska, to je jedina dilema koja je pred hrvatskim građanima. Građani imaju pravo dobiti odgovor na pitanje: stoji li predsjednik Vlade iza ovih korupcijskih afera?"
Nakon aktualnog prijepodneva Sabor će poslijepodne raspravljati o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakonske dopune donose se po hitnom postupku kako bi se osiguralo da liječnici sudjeluju u pregovorima o granskom kolektivnom ugovoru koji počinju 31. listopada.
