Hrvatska službeno ušla u stagflaciju!

Pod udarom poskupljenja dobara i usluga, pa tako i praznijih novčanika, stotine tisuća Hrvata kupuju sve opreznije. Službeno, inflacija ovog rujna, u odnosu na prošli, iznosi rekordnih pet posto i najviša je od 2008. godine. Dok su cijene od prošlog mjeseca porasle za 1.4 posto.

"Biramo i štedimo, nema drugoga", jadaju se građani.

Na godišnjoj razini, najviše su poskupjeli obrazovanje, stanovanje i energenti – čak 13.5 posto. Za pet posto u prosjeku je poskupjela hrana. Za povrće ćemo izdvojiti visokih 25 posto više.

Više cijene nisu zaobišle ni alkohol, cigarete, gorivo, zdravstvo.

Iako skuplje u odnosu na prošli mjesec, odjeća i obuća od lani su pojeftinile, baš kao i komunikacije. Ministarstvo gospodarstva kaže kako su to očekivane brojke. No, je li to kraj?

"Očekujemo da nakon ovih udara koji su se desili na energetici i prehrani, sada dođe do laganog pada i usporavanja. I da se ovaj iznos od pet posto počne približavati na ispod četiri posto", kazao je prvi potpredsjednik Vlade, Radimir Čačić, koji smatra kako su hrvatsko gospodarstvo zahvatile bolesti poput dijabetesa ili gangrene.

Međutim, sindikati ne vide 'bolje sutra', pa i dalje traže niži PDV na hranu. Naime, nakon većeg PDV-a, skuplje struje i plina, podsjećaju da novi udari tek stižu.

"To je posljedica ove politike Vlade. Nimalo nije utješno ako se kaže da je to sad nekakav vrh, a još uvijek postoji previše nepoznanica. Najavljeno je poskupljenje grijanja, očekuje se sa dubljom jeseni poskupljenje hrane", pojasnio je Krešimir Sever.

Znajući to, u suprotno od Čačićevih tvrdnji, uvjereni su i neki stručnjaci.

"Ja bih očekivao u sljedećem razdoblju ipak porast stope inflacije. Ova najava o stagnaciji rasta inflacije je prije svega povezana s činjenicom da bi u idućim mjesecima zbog porasta nezaposslenosti trebala pasti potražnja", dodao je ekonomski stručnjak, Tomislav Čorić.

Uz rekordnu inflaciju, vjeru u gospodarski oporavak ljuljaju i slaba strana ulaganja. Unatoč investicijskom optimizmu Vlade, stranci su u Hrvatskoj u prvoj polovini ove godine uložili 150 milijuna eura. Triput manje nego u istom razdoblju lani.