Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvitka i EU fondova BrankoGrčić je, komentirajući najnovije snižene procjene Europske komisije za hrvatsko gospodarstvo, istaknuo kako izlazak Hrvatske iz krize kasni zbog kasnijeg ulaska u EU, no istaknuo je i da nekoliko ključnih pokazatelja upućuje na ozbiljne promjene.
"Hrvatska zbog svojih specifičnosti nije ušla u EU u prvom krugu proširenja. Za zemlje iz okruženja, 10 godina članstva u EU je nevjerojatna prednost. To je tih 0,5 ili jedan posto u ostvarenju gospodarskog rasta", istaknuo je Grčić.
"Međutim, nekoliko ključnih pokazatelja govori da se u Hrvatskoj događaju ozbiljne promjene. Prije svega pokazatelj rasta izvoza u EU od gotovo 20 posto i pokazatelj da su strana ulaganja četiri puta veća u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. I ono što je isto tako važno jest da je industrijska proizvodnja rasla u sedam od osam mjeseci. Prvi pomaci u integraciji Hrvatske u EU se vide", rekao je Grčić, dodajući da bi Hrvatska bila u rangu rasta BDP-a ostalih članica da je u Uniju ušla prije deset godina.
Ističući da je i dalje optimist što se tiče smjera kojim ide Hrvatska, Grčić je kazao da tome treba pripomoći i pet milijardi kuna ulaganja kroz trenutno ugovorene projekte EU te najavio da će još šest milijardi kuna biti uloženo do kraja 2015. godine.
"U EU se ne odvijaju stvari kako bi svi mi to željeli. Očigledno je da u EU postoji potreba za promjenom političkog, ekonomskog smjera. Osim provedbe reformi, treba ozbiljno razmišljati o povećanju potražnje, kroz potrošnju građana i nove investicije. Mi pokušavamo gurati u ta dva smjera", rekao je Grčić, podsjetivši na aktualnu poreznu reformu kojom se povećavaju plaće.
Opačić o izvješću EK: Reforme se godinama nisu provodile
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih MilankaOpačić rekla je da se reforme godinama nisu provodile, da je ova Vlada u tri godine provela jedan broj reformi, no da za druge reforme treba nešto više vremena, tj. dva mandata.
"Reforma socijalnih naknada koju sam ja provela u dvije godine u nekim zemljama EU-a se provodila četiri godine. Probali smo reforme stisnuti što smo mogli u kraći vremenski period da daju neke rezultate, no za neke reforme treba više vremena da bi dale rezultate. S druge strane veliki su otpori. Bilo koju reformu da dotaknete, bilo što da mijenjate, dignu se sindikati i idu na potpisivanje za referendum i na taj način nećemo daleko stići", rekla je Opačić.
HDZ: Potvrda nespremnosti Vlade na provedbu strukturnih reformi
HDZ-ov saborski zastupnik IvanŠuker ocijenio je da nova procjena Europske komisije o većem padu hrvatskoga gospodarstva u odnosu na ranije prognoze potvrđuje da Vlada u zadnje tri godine nije provela potrebne strukturne reforme.
"Sve brojke su potvrda nespremnosti, neznanja i nepostojanja političke volje da se u Hrvatskoj provedu reforme. Javni dug je narastao na alarmantnih 83 posto i nikakva monetizacija autocesta to neće značajnije promjeniti", rekao je Šuker na konferenciji u Središnjici HDZ-a.
Nažalost, EK je potvrdila sve što je saborski Klub HDZ-a upozoravao u raspravama od trenutka donošenja proračuna za 2014., kaže Šuker - nevjerodostojnu fiskalnu i ekonomsku politiku i Vladinu nespremnost za provedbu strukturnih reformi.
No, Hrvatsku daleko veći problemi čekaju u 2015. godini jer Vlada nije provela strukturne reforme u državnoj upravi, pa će prihodovna strana proračuna biti identična ili nešto lošija nego u ovoj godini, a fiskalni kapacitet poduzeća i građana bit će manji.
Hrvatska bi u iduće tri godine treba smanjiti deficit državnog proračuna, ali projekcije EK i stvarni događaji pokazuju da će se deficit povećavati. Stoga, smatra Šuker, Hrvatska neće biti politički partner u dogovorima kakve mjere treba provesti kako bi suzbila prekomjerni deficit, već će dobiti politički dekret što mora napraviti.
Šuker upozorava da će se zbog toga Hrvatska u 2016. godini zaduživati po daleko većim kamatnim stopama, a kroz visoke stope naši građani plaćat će izostanak reformi u protekle tri godine.
"U rebalansu proračuna, koji je Vlada usvojila prošlog tjedana, a na saborskoj raspravi će biti 19. studenoga, Vlada opet nije akceptirala to što govore EK i međunarodne financijske institucije, već opet ide s nekim svojim brojkama", rekao je Šuker.
Bivši HDZ-ov ministar financija tvrdi da brojku od 16 milijardi kuna deficita više nitko ozbiljan u svijetu ne prihvaća, jer je taj iznos oko 19 milijardi kuna.
Na upit koje su strukturne reforme potrebne, Šuker je istaknuo važnost efikasne državne uprave jer ona uklanja prepreke investitorima i automatski otvara prostor za bolje punjenje državnog proračuna bez povećanja poreza.
Tvrdi da je HDZ spreman provesti strukturne reforme, bez obzira koliko to bilo bolno i teško, jer bez toga nema spasa za javne financije i povećanja standarda građana.