U prošloj godini zabilježen je ukupni pad broja kaznenih djela i Hrvatska se nalazi u rangu zemalja s malim brojem kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika, istaknuo je danas ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
"Prošle godine prijavljeno je 61.151 kazneno djelo, a u 2012. njih 70.545 te je u Hrvatskoj u 2013. na 100 tisuća stanovnika zabilježeno 1.463 kaznenih djela", naveo je Ostojić na konferenciji za novinare, predstavljajući podatke iz Izvješća o obavljanju policijskih poslova u 2013.
"U odnosu na druge zemlje, Hrvatska je u rangu onih koje se mogu ocijeniti kao zemlje s malim brojem kaznenih djela", ustvrdio je.
Smanjen je i broj ubojstva kojih je u prošloj godini bilo 41, odnosno 10 manje no 2012. Statistika je posebno posebno povoljna u odnosu na 2000. kada je zabilježeno čak 101 ubojstvo.
U prošloj godini razriješeno je 36 ubojstava. Od pet nerazriješenih, po ministrovim riječima, četiri su iz zadnjeg kvartala prošle godine, a iz ranijih godina razriješena su četiri, po dva iz 2004. i 2010.
Komparativna analiza s drugim zemljama EU, prema podacima iz 2012. pokazuje da Hrvatska na 100 tisuća stanovnika ima manje o jednog ubojstva (0,97) i u rangu je Austrije, dok primjerice Estonija ima 2,61, a Mađarska 2,38 ubojstva, naveo je.
Smanjen je i broj otuđenih motornih vozila (s 1233 2012. na 1035 prošle godine), a za 2,5 posto povećan je broj pronađenih pa se Hrvatska u tom segmentu nalazi na predzadnjem mjestu u EU. To jasno pokazuje da je taj dio efkasno odrađen, pohvalio se Ostojić.
Za skoro 30 posto u odnosu na 2012. pao je i broj nezakonitih prelazaka hrvatske granice, iako je tzv. balkanska ruta i dalje jedna od najaktivnijih ruta za ilegalne prelaske i bilježi porast takvih prelazaka za 54 posto, naveo je ministar.
Pokazuje se da su prelasci tom rutom zahvaljujući aktivnostima na hrvatskoj granici uglavnom preusmjereni prema Mađarskoj, odnosno da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja uspijeva kvalitetno kontrolirati granice s ozbiljnim padom broja ilegalnih migranta, ocijenio je Ostojić.
Pohvalio se i većim brojem prijavljenih kaznenih djela organiziranog kriminala (s 5.994 na 6.315).
"Cilj je Ravnateljstva policije da se zadire u tamnu zonu kriminaliteta i tu se upravo traži porast broja prijava i to je temelj na kojem se može ocjenjivati radi li policija dobro ili ne", istaknuo je.
U protekloj godini zabilježen je i porast broja zapljena droge od 10,84 posto u odnosu na 2012. a zabilježen je i rast tzv. računalnog kriminaliteta.
Porastao je i broj otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela gospodarskog kriminala za 5,4 posto. Podneseno je, naime, 6.315 prijava kaznenih djela, za koja su prijavljene 2.344 osobe (u 2012. bilo je prijavljeno 5.994 kaznenih djela, odnosno 2.438 osoba). Materijalna šteta pričinjena ovakvim kaznenim djelima bila je oko 1,5 milijarde kuna, naveo je Ostojić.
Broj prijavljenih korupcijskih kaznenih djela u odnosu na 2012. također je porastao i to za 135,2 posto.
Prijavljeno je 1.940 takvih djela (u 2012. bilo ih je 825), a najčešće se radi o zlouporabi položaja i ovlasti, primanju i davanju mita (96,2 posto).
Na nacionalnoj razini, ističe Ostojić, nastavljen je trend povećanja boja prijavljenih kaznenih djela u domeni PNOSKOK-a za ukupno 201,1 posto (rast prijava vezan uz kriminalitet drogama, gospodarski i organizirani kriminal). "Ponavljam, zahvat u tamnu zonu kriminaliteta je interes", naglašava Ostojić.
U protekloj godini nastavljen je i pozitivan trend u broju poginulih u prometu, odnosno njihov je broj smanjen s 393 poginula u 2012. na 368 poginulih u 2013.
Ukupan broj odbačaja kaznenih djela u padu je za 29,5 posto (2013. iznosio je 8.269, a 2012. bio je 11.736).
