Na ovo trošimo više nego na zdravlje

U Hrvatskoj se potrošači manje fokusiraju na osnove potrebe, a više na osobnu njegu i zabavu.

19.6.2012.
15:32
VOYO logo

A.T. Kearneyjeva studija globalnog bogatstva i potrošnje, koja se temelji na analizi 86 zemalja tijekom 30 godina, najavljuje porast potrošnje na dobra i usluge za 43 posto, odnosno 12 bilijuna američkih dolara do 2020. godine. Četvrtinu tog iznosa činit će SAD, a slijede zemlje BRIK-a, Kina, Indija, Brazil i Rusija. Gotovo polovina rasta potrošnje odnosi se na trajna dobra i usluge, transport te zdravstvenu skrb, desetina otpada na hranu, a tek tri posto na obuću i odjeću, piše Banka magazin. Studija analizira kako građani na različitim tržištima troše svoj novac i kako se s vremenom njihova potrošnja mijenja. Dok se s jedne strane potrošači mijenjaju predvidivo u skladu s rastom bogatstva države te njihovi obrasci potrošnje sazrijevaju, studija pokazuje da ponašanje potrošača nije pod utjecajem zemljopisnih granica ili kulture. Hrvatska se u studiji našla uz bok država poput Argentine, BiH, Bugarske, Estonije, Gvatemale, Mađarske, Irana, Latvije, Litve, Makedonije, Meksika, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Turske, Turkmenistana i Urugvaja. Očekuje se da će od navedenih zemalja jedino Srbija, Bugarska i Mađarska u nadolazećim godinama napredovati u skupinu zrelih tržišta. Hrvatska spada u rastuću grupu potrošača, s oko 600 milijuna ljudi koji troše dva i pol bilijuna američkih dolara godišnje, a očekuje se da će njihova populacija do 2020. biti jednaka uz porast potrošnje od 1,1 bilijun američkih dolara ili grubo rečeno 10 posto ukupnog rasta globalne potrošnje.

Na ovim se tržištima potrošači manje fokusiraju na osnove potrebe, s balansiranom potrošnjom na osobnu njegu i zabavu. Relativno puno troše na telekomunikacijske usluge, dok se manje troši na zdravstvenu njegu zbog još uvijek visoko nacionaliziranog zdravstvenog sustava država, objasnio je partner i potpredsjednik A.T. Kearneyja Branko Žibret. Studija donosi i neke iznenađujuće podatke – dok najsiromašniji potrošači troše najveći udio svog novca na stvari najpotrebnije za preživljavanje – hranu i sok, oni su također i grupa koja najviše troši na duhan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo