Prema istraživanju koje je proveo Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, Hrvati su se našli na još jednoj neslavnoj listi, onoj koja pokazuje kako smo među vodećim Europljanima što se tiče uživanja opojnih sredstava i kocke, piše Slobodna Dalmacija.
Od 1880 anketiranih hrvatskih studenata od 19 do 41 godine,
1718 ih učestalo pije, što bi značilo da prilikom jednog noćnog
izlaska popiju više od šest žestokih pića. Također, popriličan
broj ispitanih, odnosno njih više od pet stotina, kontinuirano
konzumira marihuanu, a na listi opijata slijede ih tablete za
smirenje i koncentraciju, stoji u rezultatima istraživanja koje
je među studentima, na inicijativu i uz podršku Ureda za
suzbijanje zloporabe droga Vlade Republike Hrvatske, proveo
Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u
Zagrebu.
Podaci se odnose na 2014. godinu, a u prepunom Klubu mladih
u ponedjeljak navečer predstavila ih je Josipa Kokorić
Tomašević iz Lige za prevenciju ovisnosti.
"Rezultati potvrđuju da je alkoholizam jedan od najvećih
društvenih problema u Lijepoj Našoj. Imamo oko 200 tisuća
alkoholičara, a jedan građanin godišnje u prosjeku popije 12.8
litara alkohola. Zahvaljujući takvom stanju na samom smo vrhu
europske ljestvice, a tu ovisnost gotovo u stopu prati uživanje u
drogama i kocki. Dakle, cijela Europa puno pije, no Hrvati,
nažalost, stoje uz bok Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Njemačkoj.
Studenti su samo mali dio te velike tužne priče", poručila je
Josipa i naglasila kako je, suprotno uvriježenom mišljenju,
alkoholizam jedna od najtežih ovisnosti.
Razvije se polako, kod muškaraca kroz 10, s kod žena do
sedam godina, a najveći je problem što je društveno prihvaćen,
alkoholna pića mogu se lako nabaviti, a konzumiraju se u svim
važnim životnim prigodama.
"Alkohol, baš kao i marihuana, uzrokuje brojne psihičke
poremećaje i oštećenja. Zabrinjavajući je podatak da je 96 posto
anketiranih konzumiralo alkohol u posljednjih godinu dana, a 75
posto proteklog mjeseca. Oko 20 posto ih je uzimalo tablete za
smirenje, spavanje ili poboljšanje koncentracije i pamćenja. Nove
droge u posljednjih je godinu dana probalo 5,6 posto
anketiranih", tvrdi Jelena.
Što se psihičkog zdravlja tiče, 25 posto anketiranih
studenata navelo je kako ne mogu uvijek kontrolirati svoje
emocije, 30 posto se osjeća potišteno i bezvoljno, 50 posto
umorno i iscrpljeno, a 41 napeto i nervozno.
Ako nadodamo tome i podatke da ih 64 posto nikada nije
volontiralo, niti se bavilo umjetnošću, a više od 70 posto nije
bilo angažirano u nevladinoj udruzi, kao ni u svojoj vjerskoj
zajednici, nameće se pitanje kakav će doprinos društvu dati
budući akademski građani.
"Realno stanje je vrlo vjerojatno još i gore. Naime,
psihostimulanse više koriste muškarci nego žene, a mi smo u ovom
istraživanju ispitali 75 posto žena", upozoravaju iz Lige za
prevenciju ovisnosti.
