Hrana za dobro raspoloženje

Duševno zdravlje može se znatno popraviti jednostavnom promjenom prehrane, tvrde predstavnici dobrotvorne udruge "Mind", prenosi BBC News

15.11.2000.
15:34
VOYO logo


"Mind" je objavio vodič u kojemu se naglašava povezanost hrane i raspoloženja. Zna se da prehrana može utjecati na fizičko zdravlje, a autori novog vodiča ističu povezanost hrane i raspoloženja.

Anketa koju je proveo "Mind" pokazala je kako svaka četvrta osoba tvrdi da joj čokolada popravlja raspoloženje - iako mnogi od njih dodaju da je djelovanje kratkotrajno. Ipak, svaka peta osoba kaže da slatka hrana negativno utječe na njezino duševno zdravlje. Prehrana može pogoršati simptome niza bolesti, uključujući autizam, shizofreniju, depresiju, tjeskobu i napadaje panike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Autori "Mindova" vodiča sastavili su popis hrane koja može negativno utjecati na raspoloženje: umjetni okusi i konzervansi, čokolada, kava, jaja, mliječni proizvodi, naranče, šećer, proizvodi od pšenice. Prehrana koja povoljno utječe na duševno zdravlje uključuje mnogo voća i povrća, sardine, tunjevinu, lososa, bundeve i orahe.

Autorica knjige nutricionistkinja Amanda Geary sastavila je jelovnik koji navodno popravlja raspoloženje, a sastoji se od: sardina, tunjevine ili lososa, zelene salate s avokadom i bučinim sjemenkama, tjestenine od integralnog brašna te pirjanog voća sa sušenim marelicama i bananama na biskvitu od zobenih pahuljica i orasima. Ta kombinacija hrane polako otpušta šećer za razliku od kofeina i čokolade koji trenutačno popravljaju raspoloženje, ali nakon toga slijedi nagli pad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Mnoge osobe koje mi se obraćaju i koje pate od tjeskobe, napadaja panike ili PMS-a, kažu kako su osjetile znatno poboljšanje duševnoga zdravlja čim su promijenile prehranu - rekla je Amanda Geary za BBC News. - Na duševno zdravlje očito utječu mnogi faktori, a hrana je jedan od njih. - Neke vrste hrane, iako ih se smatra zdravima, "mogu na žalost imati prikriven štetan utjecaj na zdravlje".

Nepodnošenje hrane i osjetljivost mogu utjecati na raspoloženje, ali postoje i drugi složeni odnosi prehrambenih navika i duševnoga zdravlja. Hrana djeluje na neurotransmitere u mozgu koji utječu na način razmišljanja, osjećaje i ponašanje. A nedostatak nekih vitamina, minerala ili masnih kiselina može biti vrlo opasan, poput povezanosti nedostatka B vitamina i simptoma shizofrenije. Utjecati može i interakcija hrane i nekih lijekova.

Popularna vrsta antidepresiva, inhibitor monoaminooksidaze, može u kombinaciji s tiraminom, kojega primjerice ima u siru, grahu i kvascu, izazvati vrlo visok krvni tlak. Prehrambene navike najbolje je mijenjati uz pomoć nutricionista, napominje autorica vodiča. Ipak, i sami možemo postupno početi izbacivati određene prehrambene proizvode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Superstar
NOVA SEZONA
VOYO logo