novi razredi / HNS za porezne promjene: Rastom plaća rasti će i potrošnja

Dok se čeka da premijer dobije simulaciju učinka promjene poreznih razreda na gospodarstvo, najavljena reforma dobiva pohvale, ali i kritike. HNS-ov ministar gospodarstva podržava plan i kaže da je došlo vrijeme da država građanima vrati novac da više troše. Što na to kaže Slavko Linić, koji je ovakve razrede uveo, doznajte u prilogu!

11.7.2014.
18:48
VOYO logo

Par stotina kuna veća plaća! Rijetko kome u Hrvatskoj zadnjih godina su primanja rasla. Više je onih kojima se plaća srezala. Neki su danas sretni najavom podebljanja novčanika, a neki standardno skeptični.

RTL Danas donosi računicu! Po njoj bi samac koji živi u Zagrebu s prosječnom hrvatskom bruto plaćom od 7.919 kuna i u neto iznosu prima 5.452,80 kuna, povećanjem neoporezivog dijela plaće dobio 180 kuna više svakog mjeseca. Nešto više bi dobili oni koji imaju više djece. Ministar gospodarstva poreznoj reformi dao je snažnu podršku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mislim da ova mjera mora potaknuti potrošnju i dobra je jer čim se država odriče svoga dijela novca i daje građanima da troše onda indirektno opet vraćaju svojoj zemlji i budžetu. Mislim da je sad došlo vrijeme za takve mjere jer prve dvije godine je bilo nemoguće s obzirom na stanje kakvo smo preuzeli", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Oni s većim plaćama dobili bi više. Samac iz Zagreba s bruto plaćom od 15.000, gdje neto dobiva 9.264 sad bi s povećanjem neoporezivog dijela prošao s 350 kuna većim iznosom. Stručnjaci kažu da će se taj novac na kraju vratiti u nacionalnu ekonomiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Učinak bi bio pozitivan jer bi građani više trošili. To su uglavnom ljudi s prosječnim hrvatskim primanjima od pet i nešto tisuća kuna i s više djece. Kod njih bi povećanje potrošnje praktički bilo najveće", pojasnila je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

No, u minusu bi ostala lokalna samouprava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Jasno država tako gubi novac za financiranje nekih projekata na lokalnoj razini koji se dobrim dijelom financiraju iz poreza na dohodak", dodala je.

Bivši ministar financija tvrdi da sadašnji ministar nije smislio ovaj plan. I protivi se reformi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je sugurno od premijera, jer on je taj koji je uvijek bio za jedinstvenu stopu flat tax. Prema tome odgovor mora biti gdje ćemo naći dodatne 2.5 milijarde. Priče da će to biti veća potrošnja su priče koje ne pokrivaju ovaj dio", izjavio je Slavko Linić.

Linić kaže da bi logičan potez bilo uvođenje poreza na imovinu, koji bi napunio nastalu rupu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo