Kretanje cijena u rujnu (koje je, po saznanjima HNB-a, bilo pod jakim sezonskim utjecajem) i mogući učinci poskupljenja struje od početka listopada upućuju na dodatni oprez. To svakako i jest prvorazredna zadaća središnje novčane institucije, komentar je središnje banke na upit Hine o posljednjim podacima o kretanju cijena na malo.
Državni zavod za statistiku objavio je u ponedjeljak da su maloprodajne cijene u rujnu porasle za 1,2 posto u odnosu na kolovoz. Statistički izvori, ističu iz HNB-a, kažu da su u ovogodišnjem rujnu cijene na malo bile 6,6 posto više nego u prosincu prošle godine, te 7,1 posto više nego lani u rujnu, a tijekom devetomjesečnog razdoblja ove godine bile su u prosjeku 5,7 posto više nego tijekom prvih devet lanjskih mjeseci.
Iz središnje banke pritom podsjećaju na svoju već poznatu procjenu, da su takvom rastu cijena znatno pridonijeli eksterni razlozi (poskupljenje nafte) i porezne promjene, bez čega bi rast cijena u ovoj godini bio otprilike upola niži.
I rujanski je rast cijena, prema saznanjima HNB-a, pod jakim sezonskim utjecajem - nove cijene školskih knjiga i pribora, sezonske odjeće, te utjecaj suše na cijene poljoprivrednih proizvoda. Komentirajući upit o aktualnoj razini inflacije u Hrvatskoj, iz središnje se banke posebno osvrću na današnje pisanje jednog dnevnika po kojemu je "inflacija u Hrvatskoj dostigla 15,5 posto".
- Tvrdnja da je 'inflacija u Hrvatskoj dostigla 15,5 posto' nije utemeljena na činjenicama i ne zasniva se na stručno korektnoj interpretaciji raspoloživih statističkih podataka.
Točno je, da porast maloprodajnih cijena u rujnu u odnosu na kolovoz iznosi 1,2 posto i da bi nastavak rasta cijena po takvoj stopi, iz mjeseca u mjesec, za godinu dana donio inflacijsku stopu od 15,4 posto. No, takva interpretacija najnovijeg mjesečnog pokazatelja o kretanju cijena isto je toliko (ne)utemeljena i (ne)točna koliko bi bila i tvrdnja na temelju podataka za kolovoz da inflacija u Hrvatskoj više uopće ne postoji.
U kolovozu je, naime, prema prethodnom mjesecu zabilježena stopa rasta maloprodajnih cijena od 0,0 posto, što i dignuto na godišnju razinu daje nultu stopu inflacije. Začudo, tada 'senzacionalnih otkrića' ove vrste i tome primjerenih zaključaka nije bilo - ističu iz HNB-a. Iz središnje banke pritom podsjećaju da mjesečna kolebanja cijena nastaju iz raznih razloga (od uobičajenih sezonskih do jednokratnih pomaka izazvanih eksternim šokovima, promjenama u poreznom sustavu itd.), te da se događaju i u razvijenim tržišnim gospodarstvima.
Stoga se mjesečni pokazatelj sam za sebe, izdvojen iz trenda, ne smatra relevantnim za izvođenje dalekosežnijih zaključaka i prognoza. Shodno tome, i slika o ovogodišnjim zbivanjima u području cijena daleko je vjernija ako se promotri rast cijena do rujna prema stanju na kraju prošle godine, ili devetomjesečni porast prema istom lanjskom razdoblju, ističe se u odgovoru HNB-a na upit o aktualnoj razini inflacije u Hrvatskoj.
