Grčić odgovorio na kritike oporbe: 'Da je prošla vlada napravila išta, ova bi uživala u plodovima'

"Hrvatska nakon šest godina izlazi iz recesije!" Ovo je prva rečenica proljetne prognoze Europske komisije u kojoj se s mršavim rastom BDP-a od 0,3 posto najavljuju bolji dani. No, Bruxelles, kao i oporba te stručnajci, tvrde - razlog plusa nije politika Vlade.

U razgovoru s Igorom Bobićem za RTL Danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić odgovorio je na kritike oporbe.

Vas su davno prozvali vječitim optimistom - zadovoljava li vas ovakva prognozaili biste željeli više i bolje?

Moj optimizam dolazi lagano na naplatu. Ovo je već drugi kvartal u kojem vidimo pozitivne pomake. Dakle, nije u pitanju samo prognoza, nego je u pitanju stvarnost. Imamo rast industrije, rast izvoza, sedam, osam mjeseci već bilježimo rast osobne potrošnje građana, što je pozitivan signal nakon praktički sedam godina krize. I ono što je vrlo važno, ono što je bio uteg gospodarstvu, a to je stanje u građevinskom sektoru. Sektor koji je propadao ovih pet godina, u ovom trenutku dolazi do stabilizacije tog sektora koji je vrlo važan za investicije. Kad sve to zbrojite, to mora rezultirati pozitivnim trendovima i u 2015.

Zašto je Hrvatska i nadalje među najgorima u Europskoj uniji?

Zato što je dugo trebalo da se provedu bitne reforme, koje sa vremenskim pomakom počinju sada davati rezultate, zahvaljujući ovoj vladi. Da je prošla vlada napravila išta, onda bi ova vlada uživala u plodovima te vlade. I ovo što gospodin Šuker govori, da će nova vlada u 2016., ne znam na koju vladu misli, nadam se da na ovu istu, da će se odmah vidjeti efekt neke nove politike. Ne, ovo sada, nakon dvije i pol godine je zapravo efekt onog teškog rada u prve dvije godine mandata ove vlade, gdje se i u 2014. jasno vidjelo da trendovi počinju rasti, da krajem godina zabilježimo i rast BDP-a, i sada se taj trend nezaustavljivo nastavlja u 2015.

Europska komisija kaže da će BDP rasti zbog vanjskim faktorima, a ne zahvaljujući reformama Vlade?

Budimo vrlo precizni. Dakle, najveći doprinos u prošloj godini je imao izvoz, to je neupitno. Ali sada se pojavljuju nove kategorije u strukturi tog BDP-a, prije svega osobna potrošnja. Komisija jasno kaže, zahvaljujući poreznim izmjenama i povećanju plaće, zahvaljujući vladi koja je to napravila, počinje rasti i osobna potrošnja, što je najvažnija komponenta u BDP-u. Kada građani više troše, onda i firme počinju više proizvoditi, investirati i zadovoljavati tu potažnju građana. Prema tome, to je po meni najvažniji signal da se stvari u Hrvatskoj nepovratno mijenjaju.

Komisija će do sredine mjeseca poslati preporuke - što očekujete da će tražiti?

To je ovaj drugi dio priče koji je vezan za deficit i javno dug. Znači, to je ono gdje fokus vlade ostaje na ograničenju rasta deficita u narednom razdoblju i stabiliziranje javnog duga. Mi smo u svojim projekcijama neki dan jasno rekli, u 2017. doći će do zaustavljanja javnog duga, a onda nekoliko godina iza toga će dug trebati smanjiti ispod 60 posto. To je jedan i od ključnih uvjeta za ulazak Hrvatske u eurozonu.  

Međutim, oni tu najavljuju rast javnog duga već 2016. na 93 posto, a vi 2017. kažete 92 i nešto.

To su projekcije koje kažu da će u ovoj godini deficit biti 5,7 posto, što zapravo ne uvažava još uvijek mjere koje je vlada poduzela, od ovih  0,65 posto BDP-a, dakle dodatne mjere koje smo odaslali u Bruxelles i koje će biti predmet razgovora za Bruxellesom i Europskom komisijom u danima koji su ispred nas.