Građani, u konačnici, plaćaju sve gubitke, pa će tako biti i u toplinarstvu, koje je itekako političko pitanje, neke su od ocjena iz današnje rasprave o toplinskoj energiji, odnosno zakonu o tržištu te energije koji je poprilično podignuo temperaturu u Sabornici.
Iako zamjerki na sam zakon, u principu, nije bilo, IvanŠuker (Klub HDZ-a) zapitao se je li zakon u stvarnosti primjenjiv i daje li odgovor kada će građani plaćati grijanje prema stvarnoj potrošnji.
Ne smije nam, rekao je kolegama, biti svejedno da se u nekim gradovima grijanje za stan od 60-ak kvadrata plaća od 900 do tisuću kuna, da se potrošnja ne može regulirati, a u tim stanovima žive ljudi koji su bez posla ili umirovljenici.
Ljudi, ističe, ne mogu u sadašnjem trenutku izdvojiti četiri-pet tisuća kuna da bi ugradili razdjelnike topline ili riješili termofasadu.
Unatoč Šukerovoj ogradi da njegova pitanja nisu politička uslijedile su reakcije.
HEP Toplinarstvo i upravljanje njime primjer su neodgovornog upravljanja državnom imovinom za mandata HDZ-ovih Vlada, uzvratio je IgorRađenović (SDP).
Jeste li Vi, upitao je ironično Šukera, bili član Vlade koja je trebala dati suglasnost za poskupljenje grijanja, a koja je tu ovlast prenijela na lokalne jedinice koje nisu vlasnici HEP Toplinarstva.
Na Šukerovu brigu tko će platiti gubitke koji nastaju u transportu toplinske energije, BrankoVukšić odgovara – građani, kao i uvijek. Odbacuje ocjenu da toplinarstvo nije političko pitanje, te kaže da je Tonino Picula na grijanju izgubio izbore u Velikoj Gorici.
Političari postavljaju direktore, pet koalicijskih partnera HDZ-a prodefiliralo je kroz direktorsku fotelju toplane u Karlovcu koji ima najskuplje grijanje u Hrvatskoj, kaže JosipBenčić (SDP ).
Hvaleći predloženi zakon, Mirela Holy (Klub SDP-a) kaže kako situacija koju je naslijedila aktualna Vlada nije dobra – karakterizira ju izostanak interesa investitora za ulaganje u energetski sektor, komplicirano odobravanje izgradnje energetskih objekata, nepostojanje sustava zaštite socijalno ugroženih kupaca. Uz to, energetskim sektorom dominiraju INA i HEP, a višegodišnji nerad i pogodovanje monopolu tih kompanija za posljedicu ima visoku uvoznu ovisnost Hrvatske, kaže Holly.
Predmetni zakon, kaže zamjenik ministra gospodarstva AlenLeverić, ima tri osnovna smjera: prepoznavanje značaja proizvodnje energije, planiranja toplinskih sustava te mogućnosti kontrole potrošnje u stanovima - krajnji rok do kojeg stan mora imati uvedeno individualno mjerenje je kraj 2016.
Za nove zgrade koje se tek počinju graditi predviđa se uvođenje mjerenja potrošnje tople i hladne vode za svaku samostalnu uporabnu cjelinu, odnosno stan.
