Za Josipa Aladrovića, ministra rada i socijalne skrbi već se danima spekulira da je jedan od ministara koji su također "uhvaćeni" istragom USKOK-a jer je pogodovao pri zapošljavanju dviju osoba u vrijeme dok je vodio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Jutarnji list je pisao da su "istražitelji označili Darka Horvata i njegovu bivšu pomoćnicu iz Ministarstva gospodarstva Anu Mandac, ali i gradonačelnika Županje Damira Juzbašića, kao osobe koje su od Aladrovića tražile da "izađe ususret njihovim kandidatkinjama za posao", a tjednik Nacional je pisao da je Ana Mandac, bivša pomoćnica ministra Darka Horvata, u svom svjedočenju otkrila da je Aladrović pomogao pri zapošljavanju Lidije Sinković, "kćeri Horvatova prijatelja", i Petre Periše, za koju je navodno urgirao bivši gradonačelnik Županje.
No, Aladrović je u svom opreznom medijskom istupu ustvrdio da mu ta imena nisu poznata, a branio se činjenicom da su od tih događaja prošle četiri godine. Također, podsjećao je da je u vrijeme dok je on vodio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, HZMO, otišlo više od 350 zaposlenika, "što prirodnim odljevom, dakle u mirovinu, što odlaskom u neki drugi sustav."
HZMO zapošljava više od 2700 osoba, a Aladrović je naglasio da je "sistematizacijom predviđena potreba za još nekoliko stotina". Dakle, odlučio se braniti tvrdnjama da je sustavu tada nedostajalo ljudi, da je morao zapošljavati, a u tom svom silnom zapošljavanju u njegovo vrijeme – spominje se više od sedamdeset novih zapošljavanja – ni on sam ne zna tko je sve zaposlen. A bio je šef HZMO-a od 2017. do 2019. godine, kada u onoj legendarnoj ljetnoj rekonstrukciji Plenkovićeve vlade postaje ministar rada i mirovinskog sustava umjesto Marka Pavića.
Kratko zadržavanje u HZMO-u
Ali teško je povjerovati ministru Aladroviću da se ne sjeća ovih zaposlenja, neovisno o tome koliko je mnogo ljudi tada zapošljavao, jer slučajevi zapošljavanja Lidije Sinković i Petre Periša nipošto ne izgledaju kao prijeko potrebno popunjavanje radnih mjesta u prenapregnutom sustavu.
Lidija Sinković dolazi iz Preloga, grada u Međimurskoj županiji, koji predvodi HDZ-ov gradonačelnik, Ljubomir Kolarek, bliski suradnik šefa međimurskog HDZ-a, trenutno uhićenog bivšeg ministra Darka Horvata, a cijeli je taj kraj već duže vrijeme bio pod "kontrolom" HDZ-a. Da bi se vidjelo koliko se Horvat trudio oko jačanja HDZ-a u tom dijelu Međimurske županije dovoljno je pogledati koliko često je hodočastio u taj kraj.
Posljednji put, u prosincu prošle godine, Horvat je posjetio Prelog povodom Dana grada u društvu ministra obrane, Marija Banožića, te su čak dvojica ministara, u društvu gradonačelnika Kolareka, pred okupljenim medijima, hvalila postignuća Plenkovićeve vlade. Ivan Sinković, otac Lidije Sinković, ravnatelj lokalne ispostave Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, HZZO, u Čakovcu, također je član HDZ-a.
Darko Horvat i Josip Aladrović, snimljeni 2019. godine, kada je već iz HZMO zaposlenica Lidija Sinković uspješno "preseljena" u Horvatovo ministarstvo
Lidija Sinković je zaposlena u HZMO-u koji je vodio Josip Aladrović u svibnju 2018. godine, i to joj je bio prvi posao, no unatoč tome što Aladrović tvrdi da se tada zapošljavalo zato jer u sustavu nedostaje ljudi, mlada zaposlenica se nije dugo zadržala u tom sustavu. Net.hr otkriva da je već godinu dana kasnije, u svibnju 2019., Lidija Sinković zaposlena na mnogo manje stresnoj lokaciji – u Ministarstvu gospodarstva koje je tada predvodio upravo Darko Horvat, šef međimurskog HDZ-a, prijatelj mnogih preloških HDZ-ovaca, pa i njezina oca.
Nakon što je Horvat nakon prošlih parlamentarnih izbora dobio novo ministarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, koje je upravo izgubio radi pritvora, Lidija Sinković je ostala i dalje zaposlena u ministarstvu koje je sada pripalo Tomislavu Ćoriću. Dakako, poslali smo upit u Ministarstvo i zamolili ih da nam rasvijetle okolnosti zapošljavanja, je li se gospođa Sinković možda nakon godinu dana u HZMO-u javila na neki natječaj, ili je naprosto "preseljena", onako kako se to obično čini po državnim strukturama kada se želi zamesti trag kod zapošljavanja rodbine, djece prijatelja ili stranačke mladeži. No, do zaključenja teksta nismo primili odgovor.
Samo mjesec dana u HZMO-u
Kod Petre Periše pak imamo još zanimljiviji rasplet. Ona je, naime, u HZMO-u, u sustavu kojem tako dramatično nedostaje službenika, ostala samo mjesec dana. Bila je zaposlena od polovice ožujka do polovice travnja 2019., a onda se zapošljava u HŽ Infrastrukturi, državnoj tvrtki o kojoj se često pisalo da zapošljava stranačke zaslužnike. Otac Petre Periše je Vinko Periša, rukovoditelj Službe zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite osoba i imovine u KBC-u Rebro, član zagrebačkog HDZ-a koji je na posljednjim lokalnim izborima bio i na listi za vijeće četvrti Maksimir. On je također predsjednik NO tvrtke Tehnički servisi željezničkih vozila, jedne od tvrtki u kompleksu Hrvatskih željeznica (osnivač je HŽ putnički prijevoz).
Na upit Net.hr-a iz HŽ Infrastrukture su potvrdili da je Petra Matković (djevojački Periša) zaposlena u njihovoj tvrtki 16. travnja 2019. godine, na temelju natječaja raspisanog 18. siječnja 2019. godine, sa statusom pripravnice. "Nakon uspješno odrađenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita, s Petrom Matković zasnovan je radni odnos na neodređeno vrijeme, a radnica je trenutno raspoređena na radno mjesto glavni referent za pravne poslove u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima, Odjelu za radnopravne poslove", navedeno je u pisanom odgovoru iz HŽ Infrastrukture, a oni naravno ne pojašnjavaju zašto je Petra Periša onda uopće bila mjesec dana zaposlena u HZMO-u, prije zapošljavanja u njihovoj tvrtki. Možda je Petra Periša "igrala" na dva natječaja, za HZMO i za HŽ Infrastrukturu, pa je zablistala na oba, i dobila dva posla, te je birala koji će joj više odgovarati, biti unosniji, lakši?
No, oba slučaja, očigledno i nedvosmisleno, ruše obranu Josipa Aladrovića. One nisu zapošljavane da bi radile na rasterećenju sustava ili smanjile pritisak na predmete kojima se bavi HZMO. Obje kandidatkinje su samo kratko boravile u HZMO-u, a potom su krenule na nova radna mjesta, dakako, u državnom sustavu. Aladrović je očigledno samo pružio uslugu "ulaznice" u toliko željeni sustav državne službe. Obje kandidatkinje su i danas sretno zaposlene, nisu više u HZMO-u, a detalje oko ulaska i preseljenja – po svemu sudeći pojasnit će USKOK.
Ono što se smatra uobičajenim modelom zbrinjavanja i ulaska u državnu službu u ovom slučaju je zbog praćenja komunikacije nekih osumnjičenika razotkriveno kao nezakonito postupanje. No Net.hr je pisao samo u proteklih dvije-tri godine o nekoliko desetaka sumnjivih zapošljavanja u državnim službama i šteta što se na taj očigledno razgranati model ne krene nekom akcijom širih razmjera. Ovo su ipak samo dva slučaja u moru vrlo sličnih.
