Plenarne sjednice moraju biti otvorene za novinarke, javne rasprave sa stručnom javnosti potrebne su radi donošenja kvalitetnijih odluka te je nužno poboljšati komunikaciju Suda s javnošću, Gongove su preporuke koje je predstavio danas u HND-u. Kroz posljednje odluke Ustavnog suda sve je jasnije da u radu Suda nedostaje transparentnosti, na što i ustavni suci Goran Selanec, Andrej Abramović te sutkinja Lovorka Kušan u svojim izdvojenim mišljenjima redovito naglašavaju.
Gongova konferencija za medije, na kojoj su govorili profesor Dario Čepo s Katedre za sociologiju Pravnog Fakulteta u Zagrebu i član Vijeća Gonga, direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet, i pravnica Sanja Pavić iz Gongu, održava se u vrijeme kad se kreće u reformu referendumskog zakonodavstva koja će i ojačati ulogu Ustavnog suda. Ustavnost referendumskog pitanja Ustavni sud je do sada provjeravao nakon prikupljanja potpisa, no najavljenim izmjenama Ustavnog zakona može dobiti ovlast da provjeru učini nakon objave da se kreće u proces prikupljanja potpisa.
“Odluke Ustavnog suda djeluju na sve građanke i građane, ali i na svaki aspekt javnog života i karakter demokracije. Iako je sudjelovanje javnosti u njegovu radu zajamčeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, u praksi se to jamstvo ne provodi”, izjavila je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet. Ona naglašava kako je problem u slučaju Mostovog referenduma to što je izostalo adekvatno i razumno objašnjenje odluke, što je troje ustavnih sudaca izvrsno izložilo u svojim izdvojenim mišljenjima. “Mi se pitamo - čega se zatvaranjem u sebe Ustavni sud boji? Nije li u opisu njegove uloge čuvara Ustava, ispravljača grešaka zakonodavne, sudbene i izvršne vlasti da bude otvoren građankama i građanima koji su cilj i ishodište demokracije? Koliko može biti uspješan u toj ulozi ako skriva svoj rad i ne traži pomoć stručne javnosti u najvažnijim pitanjima za živote svih nas?”, dodala je.
Gongova pravnica Sanja Pavić iznijela je pet Gongovih preporuka za transparentniji rad Ustavnog suda. “Javnost mora moći biti prisutna na sjednicama Suda, kako je to predviđeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Javna rasprava, na kojoj stručna javnost pomaže Sudu u oblikovanju njegovih odluka, nijednom nije održana u ovom sazivu, a posljednja odluka donesena na temelju javne rasprave datira iz 2013. godine. Savjetodavne rasprave, koje pomažu Sudu da uopće definiraju problem, trebaju se češće održavati uz prisustvo javnosti. Komunikacija Suda prema javnosti nije dobra, o čemu govori činjenica da nema ni glasnogovornika, a trebale bi se redovito održavati konferencije za javnost. Naposljetku, iako Ustavni sud ima ovlast i sam odrediti tijelo nadležno za provođenje svojih odluka, na slučaju odluke kojom je naredio Hrvatskom saboru još 2017. godine da u roku od dvije godine donese novi zakon o pobačaju, vidljivo je da tu ovlast ne koristi”, pojasnila je Pavić.
"Preporuke su vrlo važan korak naprijed, ne samo za nas kao društvo, nego specifično za Ustavni sud koji tako može ojačati svoju poziciju. Ne idemo protiv USUD-a nego pomažemo Sudu da ispuni svoju ključnu ulogu arbitra u važnim društvenim i političkim pitanjima koji omogućuje da društvo ostane na okupu, a ne raslojava i polarizira. Da bismo imali arbitra kojem vjerujemo, taj arbitar mora vjerovati nama", istaknuo je Dario Čepo.
Čepo je upozorio kako analiza dvadesetak odluka Ustavnog suda povezanih s pitanjima uređenja demokratskog političkog života, ukazuju da Ustavni sud sebe vidi kao čuvara liberalne demokracije, koji više preferira predstavničku (stranačku) demokraciju od izravne demokracije.
“Iako usporedna analiza rada ustavnih sudova u EU ukazuje na različitu praksu, za jačanje demokratskog karaktera hrvatskog društva važno je da građani i građanke imaju što otvoreniji i širi pristup svim važnim mjestima odlučivanja, a Ustavni se sud prometnuo u jedno takvo važno mjesto. Stoga je ključno da Ustavni sud, u skladu s preporukama iz niza izdvojenih mišljenja sudaca Ustavnog suda, otvori vrata dvorana u kojima sutkinje i suci deliberiraju i donose konačne odluke, kako bi stručna i zainteresirana javnost, izravno ili putem medija, pratila argumente, mišljenja i intelektualne duele onih među nama koji imaju ulogu stabiliziranja političkog sustava. Poslovnik nudi 7 načina da bude transparentan, a USUD koristi 5, pa Šeparović može reći da rade transparentno. Međutim, dva najvažnija načina da mediji i građanke i građani budu upoznati s donošenjem odluka se ne primjenjuju”, zaključio je.
