Znanstvenici su suočeni sa sve više problema u pokušaju da pronađu objašnjenje usporavanja procesa globalnog zagrijavanja što ukazuje na rupe u znanstvenim zaključcima i u koliziji je s činjenicom da i dalje raste emisija stakleničkih plinova koja je proglašena glavnim krivcem za globalno zagrijavanje.
Oslanjajući se na stogodišnje trendove većina klimatskih modela nije uspjela predvidjeti da će se usporiti rast temperature počevši oko 2000. Znanstvenici sada namjeravaju otkriti uzroke i utvrditi je li predah kratkotrajan ili će se raditi o dugotrajnijem fenomenu.
Točno utvrđivanje uzroka usporavajućeg trenda ključno je za kratkoročno i dugoročno planiranje, kako vlada i tako i poslovnog svijeta, od energije do graditeljstva, od poljoprivrede do osiguranja.
Mnogi znanstvenici kažu kako u sljedećim godinama očekuju 'oživljavanje' usporenog procesa zatopljavanja.
Među teorijama koje to usporavanje pokušavaju objasniti su i one da su duboki oceani upili više topline pa je površina Zemlje hladnija nego se očekivalo, da su se industrijsko zagađenje u Aziji odnosno oblaci prevorili u atmosferski filter koji blokira sunčeve zrake na putu do površine Zemlje ili da staklenički plinovi u stvari zadržavaju manje topline nego se ranije vjerovalo. Neki pak smatraju da usporeni trend može biti i rezultat smanjenog isparavanja vode u višim slojevima atmosfere što dovodi do zadržavanja topline u tim slojevima atmosfere. Znanstvenici kažu kako se može raditi i o kombinaciji faktora ili nekim zasad nepoznatim prirodnim varijacijama.
Antarktik, globalno zagrijavanje, led zagrijavanje
U međuvremenu, usporeni gospodarski rast u svijetu i usporavanje procesa globalnog zatopljavanja potkopalo je spremnost država da prođu brzi put tranzicije, težak milijarde dolara, s fosilnih goriva na druga ekološki prihvatljivija.
Gotovo 200 vlada usuglasilo se da do kraja 2015. izradi plan borbe protiv globalnog zatopljavanja.
"Klimatski sustav nije tako jednostavan kako su ljudi vjerovali", kaže Bjorn Lomborg, danski statističar i autor koji procjenjuje da će umjereno zatopljavanje koristiti rastu poljoprivrednih kultura i ljudskom zdravlju.
Neki stručnjaci kažu kako je njihovo povjerenje u klimatske znanosti poljuljano zbog mnoštva neizvjesnosti.
UN-ov međuvladin odbor za klimatske promjene morao je korigirati svoje pretjerane procjene iz 2007. o brzini topljenja glečera na Himalajama i pogrešne procjene da će ti glečeri nestati do 2035.
ledenjak, globalno zagrijavanje zagrijavanje
"Moje je povjerenje u podatke otišlo nizbrdo u proteklih pet godina", kazao je Richard Tol, stručnjak za klimatske promjene sa sveučilišta Sussex u Engleskoj.
Švedski kemičar Svante Arrhenius prvi je 1890. pokazao kako ugljični dioksid, za čiju je proizvodnju odgovoran čovjek, primjerice korištenjem ugljena, zadržava toplinu u atmosferi.
Staklenički plinovi dosegnuli su rekordne vrijednosti dijelom zbog korištenja ugljena u najbrže rastućim ekonomijama Kini i Indiji. Svjetske emisije ugljičnog dioksida bile su 75 posto veće 2010. nego 1970., po podacima UN-a.
