Prvi je put Haški sud čuo i njihovu stranu priče.
AnteGotovina, bivši pripadnik
Legije stranaca petorici sudaca Žalbenog vijeća obratio se na
tečnom francuskom - ne želeći svoje riječi prepustiti haškim
prevoditeljima.
"Kao časnik ponosan sam na način na koji je provedena operacija
Oluja. Kao osoba, duboko žalim što su civili izgubili živote ili
što su im kuće srušene nakon operacije. Ne mogu međutim
odgovarati za ono što su drugi mogli učiniti ili su propustili
učiniti dok sam se borio i vodio operacije u Bosni", rekao je
sredinom svibnja ove godine general Ante Gotovina.
MladenMarkač Sudu se obratio
na hrvatskom. U odmjerenom govoru i on je zažalio zbog civilnih
žrtava, ali ne i zbog Oluje.
"Ja nisam nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti sam
ratni zločinac! Također, o postojanju bilo kakvog zločinačkog
pothvata prvi sam put čuo na ovom suđenju", rekao je tada
Markač.
Pred obranom je bio teški zadatak - srušiti presudu kojom je
Gotovina osuđen na 24, a Markač na 18 godina zatvora. Presudu
suca Orija koja se temeljila na tezama o
udruženom zločinačkom pothvatu i prekomjernom granatiranju.
"Čak i ako uzmemo pravilo od 200 metara, najmanje 95 posto svih
projektila ispaljeno je na vojne ciljeve - što znači da je
Gotovinina zapovijed bila zakonita", govorio je
LukaMišetić, odvjetnik Ante
Gotovine.
Takvo pravilo prema kojem granate ne smiju padati izvan 200
metara od vojnih ciljeva ne postoji u vojnoj praksi, tvrdila je
obrana. Podržalo ih je i 12 uglednih svjetskih vojnih i pravnih
stručnjaka. Iako njihovo mišljenje Žalbeno vijeće nije prihvatilo
- ipak je od tužiteljstva zatražilo objašnjenje.
"Ako su napadi bili hotimični ili neselektivni primjerice kao u
Sarajevu, koje ste spomenuli, a tamo je bilo puno žrtava,
objasnite mi kako to da ovdje nije bilo žrtava ili ih je bilo
vrlo malo, a tisuće projektila je palo?", pitao se predsjednik
Žalbenog vijeća TheodorMeron.
Upitna je Žalbenom vijeću ostala i teza o udruženom zločinačkom
pothvatu. I tada prvi put čini presedan. Poziva Tužiteljstvo da
navede alternativne oblike krivnje za Gotovinu i Markača.
Haške su odluke uvijek neizvjesne - ova ključna za hrvatske
generale u rukama je 82-godišnjeg Theodora Merona - jednog od
najuglednijih haških sudaca - čovjeka koji je Veselinu
Šljivančaninu prvo povećao prvostupanjsku presudu s pet
na 17 godina, a nakon revizije je smanjio na 10 godina
zatvora.
Haške su odluke uvijek neizvjesne, ova ključna za hrvatske generale u rukama je 82-godišnjeg Theodora Merona, jednog od najuglednijih haških sudaca, čovjeka koji je Veselinu Šljivančaninu prvo povećao prvostupanjsku presudu s pet na 17 godina, a nakon revizije je smanjio na 10 godina zatvora.
