Danas se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravlja i glasuje o hitnoj rezoluciji "Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja".

Na Konferenciji predsjednika Klubova zastupnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu prošlog je tjedna usvojen prijedlog Kluba Europske pučke stranke, a na inicijativu potpredsjednika Odbora za vanjske poslove Andreja Plenkovića, koju su podržali svi hrvatski zastupnici, o uvrštavanju rezolucije na dnevni red Parlamenta.

VIŠE O TEMI:

Cilj ove hitne rezolucije je osuda ponašanja i ratno-hušačke retorike optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja nakon odluke Raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju o njegovom privremenom puštanju na slobodu.

Ovo je cijeli tekst rezolucije o kojoj se danas raspravlja u Europskom parlamentu:

Europski parlament, uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Srbiji, uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Srbije koji je stupio na snagu 1. rujna 2013., uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku Srbije za 2014. od 8. listopada 2014. godine (SWD(2014)0302), uzimajući u obzir Statut Međunarodnog suda za kazneni progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991. godine (dalje u tekstu: MKSJ), uzimajući u obzir članak 65. Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a, uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da je Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke, pred MKSJ-om optužen za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportaciju, nečovječno postupanje (prisilno premještanje) (zločine protiv čovječnosti) te za ubojstvo, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje selâ ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačku javne ili privatne imovine (kršenje zakona i običaja ratovanja) u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijelovima Vojvodine (Srbija), počinjene između 1991. i 1993. godine;

B.  budući da su 1993. godine Ujedinjeni narodi osnovali MKSJ kako bi procesuirao ratne zločine počinjene 1990-ih godina, čime su postavljeni temelji za rješavanje sukoba i razvoj u regiji po okončanju sukoba;

C.  budući da je 6. studenog 2014., nakon više od 11 godina pritvora i dok sudski postupak još uvijek traje, Raspravno vijeće MKSJ-a izdalo nalog proprio motu o privremenom puštanju Šešelja na slobodu zbog pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja, a pod sljedećim uvjetima: (i) da Šešelj ne utječe na svjedoke i žrtve; i (ii) da se pojavi pred Vijećem čim ono to naloži; budući da je Šešelj od početka suđenja imao neprijateljski stav prema MKSJ-u, što je pokazao uzastopnim prekidima, ometanjima i dezavuiranjima tijekom postupka te da je tri puta osuđen za nepoštovanje Suda zbog zastrašivanja svjedoka;

D. budući da je Šešelj od povratka u Srbiju u Beogradu održao tri javna govora u kojima je naglasio da se neće dobrovoljno vratiti na MKSJ kad ovaj od njega to zatraži, čime je najavio namjeru da prekrši jedan od dva uvjeta pod kojima je pušten;

E. budući da je Šešelj u svojim javnim izjavama više puta pozvao na stvaranje „Velike Srbije” čime je javno iznio pretenzije na susjedne zemlje, između ostalog i na državu članicu Europske unije – Hrvatsku, i poticao mržnju protiv nesrba; budući da je u izjavi za medije čestitao srpskim četnicima na „oslobođenju” Vukovara prigodom 23. godišnjice pada toga hrvatskog grada u ruke srpskih paravojnih snaga i Jugoslavenske armije 1991. i zvjerstava koja su uslijedila, čime je prekršio uvjet da ne utječe na svjedoke; budući da se srpska mirovna grupa „Žene u crnom” okupila u Beogradu kako bi se prisjetila žrtava opsade u performansu pod naslovom „Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru”;