Da, ipak se dogodilo! Europska unija i njezine 22 članice potpisale su 26. siječnja u Tokiju međunarodni sporazum protiv krivotvorenja – ACTA-u (Anti-Counterfeiting Trade Agreement).
Potpisivanje ovog cenzorskog sporazuma nije prošlo bez trzavica, ali pitanje je koliko one mogu pomoći.
Bitka za europski internet tek počinje! Naime, nakon rasprava i glasanja u Europskom parlamentu, svaka država EU trebala bi na sebe preuzeti stvaranje zakonskog okvira koji će, prema mnogima, dovesti do podrivanja slobode govora na internetu, uskraćivanja pristupa znanju i zatiranja inovacija. Protivnici kažu da je donesen na netransparentan i nedemokratski način, zaobilaženjem i Europskog parlamenta.
Naime, ACTA-u su podržali nositelji autorskih prava, no borci za zaštitu ljudskih prava drže da se zakon provukao kroz pravni sustav, i to pod krinkom trgovinskog sporazuma, a u biti je riječ o novom copyright zakonu. Smatraju da se ovim sporazumom/zakonom zamagljuje granica između piratstva i krivotvorenja, te da je riječ o kriminalizaciji kršenja autorskih prava, kao i da se njime "pokušavaju opravdati ekstremno represivne mjere za zaštitu zastarjelog režima autorskih prava, patenata i zaštitnih znakova".
I Hrvatsku čeka ovaj potpis!
U usporedbi s PIPA-om (Personal Information Protection Act) i SOPA-om (Stop Online Piracy Act), koju su nazivali i "radioaktivnim" zakonom, a oba su izazvala proteste, ACTA je možda i najopasniji. Naime, ACTA ima daleko veći doseg jer ne pokriva samo pitanja onlinea, nego i, primjerice, krivotvorenje farmaceutskih proizvoda.
To je globalni sporazum koji traži normalizaciju copyright zaštite i intelektualnih standarda vlasništva u svim državama koje u njemu sudjeluju.
Predstavnici Europske unije i 22 zemlje članice EU, uključujući Veliku Britaniju, Austriju, Belgiju, Bugarsku, Češku, Dansku, Finsku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Sloveniju, Španjolsku i Švedsku, nazočili su svečanosti u japanskom Ministarstvu vanjskih poslova. Očekuje se da će pet preostalih članica, Cipar, Njemačka, Estonija, Nizozemska i Slovačka, sporazum potpisati u vrlo kratkom roku.
EU se ovime pridružila Australiji, Kanadi, Japanu, Južnoj Koreji, Maroku, Novom Zelandu, Singapuru i SAD-u, koji su ovaj sporazum potpisali u listopadu 2011.
Hans Dietmar Schweisgut, veleposlanik i šef Delegacije Europske unije u Japanu, rekao je da ACTA ima za cilj poboljšati mehanizam kojim bi svojim članovima pomogao u učinkovitijoj borbi protiv kršenja prava intelektualnog vlasništva.
'Antidemokratski utjecaji korporativnih interesa'
Europska udruga za zaštitu slobode govora na internetu La Quadrature du Net izdala je priopćenje u kojem potiče građane svih država EU da lobiraju kod članova Europskog parlamenta prije nego glasaju o ACTA-i u lipnju ove godine.
U priopćenju se navodi: "Nekoliko dana nakon što su u SAD-u održani prosvjedi protiv zakona SOPA i PIPA, koji su protiv dijeljenja na internetu, današnja ceremonija potpisivanja ACTA-e je simbol zaobilaženja demokracije kako bi se nametnula pravila koja će povrijediti slobodu komunikacije i inovacije širom svijeta. Međutim, ovaj vrlo simboličan potpis nije kraj puta."
Pobuna u Poljskoj
"U posljednjih nekoliko dana vidjeli smo ohrabrujuće prosvjede građana Poljske i drugih država EU koji su s pravom zabrinuti oko učinka koji će ACTA imati na slobodu izražavanja, pristup lijekovima, ali također i na pristup kulturi i znanju", rekao je glasnogovornik Jérémie Zimmermann.
Poljski aktivisti snažno su reagirali na najavu svoje vlade da će potpisati sporazum zajedno s ostalim članicama EU. Poljska Wikipedia zbog toga je najavila "zamračenje" (blackout) kakvo smo imali prilike vidjeti nedavno kada je svjetska Wikipedia zamračila svoje stranice na engleskom jeziku u znak protesta protiv SOPA-e. Već prije su hakeri iz grupe Anonymous blokirali pristup web stranicama poljskog premijera, poljskog parlamenta i Ministarstva kulture. U znak prosvjeda protiv ACTA-e, poljska je oporba u parlamentu na lica stavila maske Guya Fawkesa – zaštitni znak Anonymousa, hakerske grupe koja se bori za pravo na pristup informacijama i internetske slobode.
"Europljani moraju vratiti demokraciju unatoč štetnim utjecajima korporativnih interesa. Za svaku nadolazeću raspravu i glasanje u odborima Europskog parlamenta, prije konačnog glasanja na ljeto, građani se moraju angažirati sa svojim predstavnicima", istaknuo je Zimmermann.
'Neću sudjelovati u ovoj farsi'
Šećer dolazi na kraju. Francuski zastupnik u Europskom parlamentu, koji je bio odgovoran za potpisivanje sporazuma, napustio je u znak protesta potpisivanje i kritizirao način na koji je ACTA prošao kroz Europski parlament. Kader Arif izdao je priopćenje kojim je objasnio svoj čin: ACTA je sastavljan iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i uključivanja predstavnika civilnog društva, a sada će ga se nametnuti i Europskom parlamentu, naveo je, iako će snažno pogoditi građanska prava, ali i proizvođače generičkih, jeftinih lijekova.
"Neću sudjelovati u ovoj farsi", riječi su kojima zaključuje svoje priopćenje.
Prethodni članci: arti-201201240213006 arti-201201200844006 arti-201110280451006 arti-201201180153006 arti-201104200542006
