Erupcije vulkana mogle bi objasniti određeno usporavanje globalnog zagrijavanja, pokazala je studija objavljena u nedjelju u kojoj se pojašnjava da prašina iz vulkana blokira sunčevu svjetlost i na taj način ublažava utjecaj porasta razine stakleničkih plinova u atmosferi, prenose agencije.
Erupcije najmanje 17 vulkana od 2000. godine, uključujući vulkane Nabro u Eritreji, Kasatochi na Aljasci i Merapi u Indoneziji, izbacile su u atmosferu velike količine sumpora, čiji su učinak blokiranja sunčeve svjetlosti znanstvenici dosad uglavnom zanemarivali.
Stopa brzine rasta globalne temperature usporila je posljednjih petnaestak godina, nakon iznimno tople 1998. godine.
Nova studija djelomično je objasnila to usporavanje vulkanskim erupcijama, premda je to samo jedan od faktora.
"Riječ je o kompleksnoj detektivskoj priči", rekao je Benjamin Santer iz kalifornijskog instituta Lawrence Livermore National Laboratory, voditelj tima znanstvenika koji su studiju objavili u časopisu Nature Geoscience.
Njihova studija je dosad najopsežnije istraživanje o utjecaju vulkana na globalne temperature, prenosi Reuters.
"Vulkani su dio rješenja, ali ne postoji samo jedan faktor koji je odgovoran za stanku u globalnom zagrijavanju", dodao je Santer.
Vulkani su neočekivani adut za borbu protiv globalnog zagrijavanja, ali oni se ne mogu predvidjeti, a velike erupcije, poput erupcije Mount Pinatuba na Filipinima 1991. godine, mogu godinama blokirati dio sunčeve svjetlosti.
Santer je rekao da bi za usporavanje mogli biti odgovorni i drugi faktori, poput slabljenja sunčeva zračenja vezanog za prirodne cikluse sunčevih pjega, a određeni utjecaj mogla bi imati sve veća industrijska proizvodnja u Kini koja je odgovorna za porast zagađenja zraka koje također blokira sunčevu svjetlost.
Znanstvenici, međutim, upozoravaju da je riječ o samo privremenim i nepredvidljivim okolnostima koje ne mogu trajno usporiti trend globalnog zatopljenja.
Premda je stopa globalnog zagrijavanja od 1998. do danas pala na +0,05 stupnja Celzija na desetljeće - s prosječno +0,12 stupnja Celzija u razdoblju nakon 1951. - površina Zemlje je ipak sve toplija za što se okrivljuje porast plinova s učinkom staklenika u atmosferi, prenosi AFP.
