ŽENEVA - Veliki hadronski sudarač (LHC), poznat i kao stroj "Velikoga praska", ušao je u utorak u povijest izazvavši sudar snopova čestica pri čemu je oslobođena najveća energija ikad stvorena u laboratoriju. "Skupljamo prve podatke - ovo je povijesni trenutak", napisali su znanstvenici na Twitteru.
Uzbuđenje činjenicom da, nakon brojnih problema, konačno mogu prikupiti podatke, mogla se osjetiti i u prvim porukama znanstvenika nakon svake uspješno obavljene faze eksperimenta.
Činjenica da će za obradu podataka trebati mjeseci ili godine ne umanjuju oduševljenje stručnjaka koji smatraju da je upravo nastupila nova znanstvena epoha.
Povijesni sudar, pri kojem su se protoni međusobno razbijali pri brzinama 3,5 puta većim od dosadašnjeg rekorda, trebao bi znanstvenicima pomoći u razumijevanju prirode svemira.
Kvar LHC-a u utorak ujutro, zbog kojeg su se snopovi čestica izgubili, brzo je popravljen omogućujući znanstvenicima i njihovim sljedbenicima diljem svijeta da sudjeluju u povijesnom postignuću.
Pri prvom pokušaju 2008., pojavili su se ozbiljni tehnički problemi koji su izbacili iz uporabe stroj vrijedan deset milijardi dolara. Nakon 14-mjesečnog popravka i nekoliko pokusa pri nižim energijama, došlo je vrijeme za ponovno pokretanje glavnog pokusa.
LHC, smješten 100 metara ispod Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) na granici Švicarske i Francuske, proizveo je najbrži dosad izmjereni sudar čestica od sedam teraelektronvolta (TeV).
CERN sada planira da stroj radi kontinuirano 18 do 24 mjeseca, uz kratke tehničke prekide krajem 2010.
Cilj je ustanoviti mogu li određene čestice ponovno nastati i kako elementarne čestice dobivaju masu, a sve kako bi se objasnio trenutak nakon Velikog praska, goleme eksplozije za koju teoretičari tvrde da se dogodila prije oko 14 milijardi godina, nakon čega je nastao svemir.
Znanstvenici tragaju za tzv. Higgsovom česticom bozona i spoznajom zašto materija ima masu
