Točno je 90 godina od velikog sloma njujorške burze. Tog 29. listopada 1929. slomom burze na Wall Streetu SAD i brojne zemlje ulaze u veliku gospodarsku krizu, rast nezaposlenosti, hiperinflaciju, a onda ekonomsku, socijalnu te političku katastrofu koja je izrodila fašizam i nacizam, Hitlera, radikale i kumovala Drugom svjetskom ratu.
Kiritičari neoliberalnog kapitalizma upravo Veliku depresiju navode kao glavni argument zašto je takav gospodarski sustav krajnje opasan. No kako je za RTL objasnio makroekonomist, za krah gospodarstva nije kriv samo liberalni kapitalizam.
"Dvadesete godine prošlog stoljeća bile su razdoblje iznimno velikog uspjeha i napuhavanja američkoga gospodarstva. To je vrijeme kad se profilira svijet kakav danas znamo. Na kraju Prvog svjetskog rata bilo je 2,3 milijuna automobila, a tada već 20 milijuna.
Tada nastaje potrošačko društvo, no izgrađeno je na kreditnom 'bumu' i neodrživim stvarima", istaknuo je makroekonomist te dodao kako je osim prenapuhanog gospodarstva sve drastično pogoršalo ono od čega se liberali groze – intervencija države, odnosno tadašnjeg američkog predsjednika Herberta Hoovera koji je povukao niz pogrešnih poteza.
'Radio je što i mi u krizi 2009.'
"Uveo je drastične carine, ove kojima se sada igraju Trump i Kina su ništa u usporedbi s onima. Carine su bile po prosječnoj stopi od 40 posto i globalna trgovina potpuno je kolabirala. Drugo, 1931.-1932. strahovito podiže poreze, radi istu pogrešku kao mi 2009., u krizi dižemo poreze, i treće, loša je bila reakcija Američke središnje banke i domino-efekt propasti banaka", rekao je Šonje.
Protivnici kapitalizma, pogotovo liberalnog, kažu da su baš ekonomske krize argument zašto bi taj grubi kapitalizam trebalo zamijeniti nekim drugim modelom, no Šonje napominje da se svijet danas naučio boriti s krizom. Ekonomske krize dolaze ciklički, no, kako ističe ekonomist, to se događa sve rjeđe.
"Nema pravilnosti osim da su se prorijedile. Nekada su recesije bile svakih pet do sedam godina, a u ovom stoljeću imali smo samo dvije recesije, jednu manju početkom stoljeća i veliku 2008., 2009. I dalje su to ciklusi, ali idu sve rjeđe", rekao je Šonje.
Jesmo kapitalistička zemlja, ali ne i liberalna
Surovi kapitalizam, kako ga karakteriziraju protivnici, osobito je kritiziran u Hrvatskoj, za što se često krivi ostatak "socijalističkog mentalnog sklopa", a krize samo kritičarima daju za pravo.
"To što mi nismo bili uspješni ne znači da nisu bili drugi. Cijela Zapadna Europa bila je uspješnija nego mi", ističe Šonje te dodaje kako u Hrvatskoj ostatak socijalizma nije glavni problem.
"Mnogi vole govoriti o tom ostatku socijalizma, možda ima, ali on nije naš primarni problem. Mi po bazičnoj strukturi jesmo kapitalistička ekonomija, no previše liberalna nismo zbog izrazito velikog udjela državnog sektora koji je negdje oko 46 posto BDP-a, državnih poduzeća koja su ostala... Bez obzira što štitimo privatno vlasništvo i imamo institucije kapitalističkog društva, kod nas je to pola-pola. Državni kapitalizam", smatra Šonje.
No slaže se kako su recesije i krize neizbježne, a mi se samo možemo "nadati da su kreatori politike naučili nešto iz povijesti".
