To su neke od ocjena koje je u razgovoru za ljubljansko "Delo" u intervjuu u kojemu analizira uzroke i posljedice preokreta u Beogradu dao Dušan Bilandžić, povjesničar i nekadašnji šef ureda Republike Hrvatske u SR Jugoslaviji.
"Milošević je izgubio izbore jer je propao projekt velike Srbije, a toga su postale svjesne i mase u Srbiji koje su taj projekt podržavale. Poruka svih demonstracija protiv Miloševića od 1991. godine bila je - nisi uspio s projektom i moraš otići s vlasti. Sada je situacija drugačija jer su ustanovili da Velika Srbija uopće nije moguća i da Srbija mora biti moderna demokratska država koja će komunicirati sa Zapadom" - kaže Bilandžić. U Srbiji je - kaže on - sada i nacionalistička elita na "drugoj liniji" jer shvaća da je kraj strategije velike Srbije u nacionalnom interesu.
Bilandžić je naglasio da se ono što će se događati s Miloševićem ne može predvidjeti, "Racionalna analiza nam u predviđanju ne može pomoći zbog situacije u kojoj se nalazi i njegova iracionalnog ponašanja. Često se zaboravlja da mnogima na Zapadu ne odgovara da Milošević završi u Haagu jer bi se tako pokazala njegova uloga u ratovima na području bivše Jugoslavije. Postoje indicije da su neki europski državnici bili spremni prihvatiti mijenjanje avnojskih granica, formiranje velike Srbije i velike Hrvatske, državnici iz Britanije i Francuske, dakako. Lord Owen u Balkanskoj odiseji piše da je najveća greška bila što se nije pristalo na promjenu granica između republika jer da bez toga međunarodna zajednica ništa nije mogla napraviti. Owen, lord Carrington i drugi boje se da bi Milošević u Haagu mogao razotkriti njihovu pravu ulogu. Više žele mrtvog nego živog Miloševića", razmišlja Bilandžić.
On tvrdi da će se s Kosovom vjerojatno dogoditi ono što je predlagao Dobrica Ćosić. "I Njemačka je za vrijeme okupacije Nedićevu režimu bila dodijelila tri okruga na sjeveru Kosova, dok je ostatak pripao Velikoj Albaniji. Ni Koštunica ni Zapad za sada ne žele otvoriti karte. Činjenica je da je albansko pitanje neriješeno i da je Albanija okružena albanskim stanovništvom u susjednim državama. Zato postoji prirodna težnja da se ujedine. No, međunarodna zajednica neće tako brzo moći dopustiti promjene granica jer bi to ugrozilo sudbinu Makedonije. Stvar će se riješiti samo ako granice kao u Europskoj uniji izgube svoje značenje", kaže Bilandžić za "Delo".