plastika nas guši /

Dunja Mazzocco Drvar o zagađenju okoliša: 'Mikroplastika je prisutna svuda, čak i u ribi koju jedemo'

Posljednjih pet godina najtoplije su od kad postoje sustavna mjerenja. Klimatske promjene posebno su opasne u Pakistanu gdje su prošlo proljeće dosegnute temperature od 51 stupnja

5.6.2023.
22:55
VOYO logo

Kišoviti Zagreb početkom lipnja dokaz je da je klima postala nepredvidiva.

"Ja imam 72 godine i nikad nisam doživjela ovako u ljeto", govori Nana iz Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ekstremi su uvijek bili prisutni. Sigurno da mi štetimo s industrijom i automobilima", govori Alojz iz Zagreba.

Iako ih možda još nismo svi svjesni, klimatske promjene se događaju - i za njih su najviše odgovorne ljudske aktivnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Konkretno u Hrvatskoj njihovi najveći uzroci su sagorijevanje goriva, industrijski procesi, poljoprivreda i otpad. Mnogi čimbenici poput ovih dovode do zagrijavanja zemlje. Jedan švicarski institut objavio je da je Zagreb treći grad po ugrozi od toplinskih valova. Temperatura raste, raste i razina mora - u mediteranskom bazenu i 20 posto brže od globalnog prosjeka.

"Na to se onda dodaju svi drugi efekti, u našem malom moru znamo ciklone koje nam dođu, oluje koje nose velike valove koji su posljedice pa tada imamo poplavljivanja obalnih područja koja su značajno veća i opasnija nego što su bila prije", rekla je Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti.

Posljednjih pet godina najtoplije su od kad postoje sustavna mjerenja. Klimatske promjene posebno su opasne u Pakistanu gdje su prošlo proljeće dosegnute temperature od 51 stupnja.

A tu je i plastika. Problem koji guši svaki kutak svijeta. Zabrinjavajuće je, ako se ništa ne promijeni, do 2050. u vodama će je biti više nego ribe. Godišnje se proizvede 450 milijuna tona plastike - u 10 godina taj se problem udvostručio. Nevidljiva golim okom prijeti mikroplastika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mikroplastika je prisutna sada svuda. Pronađena je već i u ribi koju jedemo čak i u nekim dijelovima naših organizama gdje se desetljećima taloži tako da, svakako je jedan problem čiju ćemo reperkusiju vidjeti tek u sljedećem razdoblju", govori Mazzocco Drvar.

Zemlja postaje poput velikog odlagališta otpada. A žrtve postajemo svi. Zbog gutanja plastike ili zbog toga što se u nju zapetljaju, godišnje umire oko 100 tisuća morskih sisavaca. Ali i druge životinje. Aktivisti u Libanonu zato upozoravaju slikovito - s morskom kornjačom napravljenom od plastike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Morske kornjače su pred izumiranjem i ubijamo ih mi. Umiru zbog onečišćenja plastičnim vrećicama i smećem koje ljudi bacaju u more", govori Caroline Chaptini Makhlouf, libanonska aktivistica za okoliš.

Ako se ne djeluje brzo bit će sve manje prizora čistog, a sve više prizora zagađenog mora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo