Oko 85 posto učitelja dobit će u prosjeku 3,5 posto veće plaće, odnosno od stotinu do 400 kuna više, kada se rasporedi ukupno 200 milijuna kuna koje su do sada isplaćivale za dodatak na vjernost od 4, 8 i 10 posto koji su mogli dobiti samo zaposleni više od 20 godina, izjavio je danas ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović na predstavljanju Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.
Time će se posebice poticati mladi učitelji da rade što kvalitetnije, istaknuo je ministar Jovanović u odgovoru na novinarsko pitanje što će biti s učiteljskim plaćama nakon ukidanja dodatka na vjernost od 4, 8 i 10 posto.
Nešto nižu plaću imat će pak oko deset do 15 posto učitelja, najavio je Jovanović. Na izravno novinarsko postoje li konkretni izračuni o korekcijama učiteljskih plaća, pomoćnica ministra Sabina Glasovac odgovorila je niječno.
Novinare je zanimalo i znači li da će zbog Pravilnika dio učitelja postati tehnološki višak, što je ministar opovrgnuo i ustvrdio kako broj zaposlenih u školama nema nikakve veze s Pravilnikom već s činjenicom da se broj učenika sustavno smanjuje. Ali, istaknuo je, nije se smanjivao broj učitelja, među ostalim i zbog postupnog primjenjivanja koeficijenata propisanih Državnim pedagoškim standardom vezanim uz broj od najviše 29 učenika u razrednom odjelu.
Ministar je iznio i nekoliko podataka o broju zaposlenih u hrvatskim osnovnim školama pa je tako spomenuo da su u tekućoj školskoj godini u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj zaposlene 47.133 osobe, od kojih 39.477 na bazi punog radnog vremena. Ukupan broj učitelja je 32.170, a njih 25.964 zaposleno je na bazi punog radnog vremena. To pak znači, istaknuo je ministar, da oko 20 posto učitelja ne radi puno radno vrijeme, odnosno, kolokvijalno rečeno, nema punu normu.
Ministar je odgovorio i na pitanje nevezano uz temu konferencije koje se ticalo podatka iznesenih u Hrvatskome saboru da je u Hrvatskoj pothranjeno četiri posto djece.
Istaknuo je da je zadaća njega kao ministra i Ministarstva da se u školama osigura što kvalitetnija hrana koja je besplatna za socijalno ugrožene učenike, ali da su, u skladu s funkcioniranjem države, za skrb o djeci iz socijalno ugroženih obitelji, kao i za te obitelji, zadužene socijalne službe u lokalnim zajednicama.
