U Hrvatskoj je rad na crno u padu i prošle godine je zabilježeno više od pet stotina takvih slučajeva manje nego proteklih godina, izjavila je u ponedjeljak u Dubrovniku Gordana Grizelj Portner, načelnica Sektora za nadzor u području radnih odnosa Inspektorata rada.
Odgovarajući na novinarska pitanja u sklopu međunarodne
konferencije "Europski okvir suzbijanja neprijavljenog rada"
Grizelj Portner je istaknula kako su prošle godine otkrivena 774
slučaja rada na crno hrvatskih državljana, te 93 slučaja u kojima
su stranci zatečeni bez radnih dozvola.
''Posljednih godina rad na crno je u padu. U prošloj godini otkrivena su 774 slučaja neprijavljenog rada hrvatskih državljana, koji nisu bili prijavljeni na obvezno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje ili koji nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada. Zatečena su i 93 strana državljanina bez dozvola za rad'', dodala je.
Napomenula je da je tri godine prije toga u prosjeku bilo oko 1300 slučajava neprijavljenih radnika iz Hrvatske i 384 slučaja nezakonitog rada stranaca na teritoriju Hrvatske.
Grizelj Portner naglasila je kako su kazne za nesklapanje ugovora o radu od najmanje sedam tisuća kuna za fizičke osobe do najviše 100 tisuća kuna za pravne osobe, te kako je u pripremi 40-ak natječaja za inspektore rada kojih je u Hrvatskoj trenutno 222.
Otvaranju konferencije u Dubrovniku je nazočila i potpredsjednika Vlade RH i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić koja je novinarima izjavila da problem rada na crno tišti većinu zemalja EU.
''Neprijavljeni rad je problem za državu i za radnika. Kriza je mnoge radnike natjerala da radno mjesto prihvaćaju bez prijavljivanja. Rad na crno bude dobro kratkoročno rješenje za radnika, ali nema uplata doprinosa, nema mirovine u poznim godinama i tada plaćate najveću cijenu rada na crno'', rekla je Opačić, dodavši kako onda dolazi do situacija u kojima mirovine nisu dovoljne za pokriti najosnovnije životne troškove.
Na novinarski upit oko eventualne povezanosti između ''rada na crno'' i nedostatka povjerenja u mirovinski sustav Republike Hrvatske, Opačić je ustvrdila kako je mirovinski sustav održiv.
''Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj je održiv. U tri godine morali smo ograničavati sredstva u proračunu, ali mirovine i socijalne naknade nikada nisu dolazile u pitanje za nikakvo smanjenje. Veliki napor ove Vlade je bilo rezanje, a da se ne diraju mirovine i socijalne naknade posebno ne mirovine koje su zarađene u posljednjih 40 godina koje su ljudi odradili i zaradili'', ustvrdila je potpredsjednica Vlade Opačić.
