Savjetnik predsjednika Uprave Sberbank, ruske banke koja nakon nagodbe u Agrokoru posjeduje najveći udio u vlasničkoj strukturi bivše tvrtke Ivice Todorića, 39,2 posto dionica, Maksim Poletajev, izjavio je u intervjuu za ruski Reuters, da već dobivaju ponude za prodaju svog udjela "od različitih fondova iz SAD, Kanade i UK."
Iako je u proteklim mjesecima više puta demonstrirano da je vrh Vlade uključen u sve korake u Agrokoru, te su redovno na sastanke u Banske dvore odlazili i predstavnici ruskih banaka, Sberbank i VTB, ali i predstavnici američkog strvinarskog fonda, Knighthead, ovaj puta je premijer Plenković rekao da ništa ne zna o navodnoj prodaji udjela Sberbank, jer u "zadnje vrijeme" nije imao prilike razgovarati s njima.
Ministar gospodarstva, Darko Horvat, rekao je pak da su zadnji razgovori s predstavnicima ruske banke "bili na relaciji toga da se to neće dogoditi u sljedećih pet godina", te je naglasio da se što prije mora riješiti pitanje "refinanciranja postojećeg kredita, jer je on skup i tržišno neosnovan" a o tom rješavanju je i dalje govorio kao o zajedničkom poslu Vlade, povjerenika Fabrisa Peruška, za kojeg je Poletajev najavio da je najizgledniji novi predsjednik uprave Agrokora.
Poletajev je mnoge iznenadio najavom kako Sberbank već sada prodaje svoj udio u Agrokoru
Dramatična promjena ruskog stava
No, da je ministar Horvat pažljivije pročitao izjave Maksima Poletajeva suočio bi se s time da on nije zvučao kao da Sberbank smjera ostati u Agrokoru pet godina. "Sve će ovisiti o cijeni, za sada razmatramo ponude", rekao je Poletajev i tako pokazao da je dramatično promijenio stav u odnosu na ono što je najavljivao prije nagodbe. Ili je ono što je govorio prije nagodbe bilo samo promotivno smirivanje sumnji onih koji su se pitali što bi zapravo ruska banka mogla učiniti s Agrokorom?
U lipnju 2018. Poletajev je naime, u velikom intervjuu za Večernji list, izjavio da neće tako skoro prodavati svoj udjel u Agrokoru, a Večernji je iz njegovih razgovora s dobavljačima iščitao namjeru da se "misle duže zadržati u Agrokoru", te da nema sumnje da ruska banka želi "da Agrokor može biti povijesno uspješna gospodarska priča".
Prof. Brkić je za Net.hr najavljivao ovakav scenarij
Navedeno je da se tada “s dobavljačima razgovaralo i o jačim ulaganjima u Slavoniju i Baranju. Prof. dr. Luka Brkić, poznati ekonomist, za Net.hr već tada je iskazao ozbiljnu sumnju u to da će se Sberbank baviti razvojem kompanije: "Ni ruske banke niti američki fondovi po svojoj bazičnoj djelatnosti sigurno nisu zainteresirani za širenje proizvodnje ili zadržavanje postojeće zaposlenosti ili daljnje zapošljavanje. Dakle, možemo pretpostaviti da njih prije svega, u nekoj daljnjoj perspektivi – zanima prodaja."
Prof. Brkić je upozoravao da "nije nevažno u čijim je rukama Agrokor", jer "važno je je li netko zainteresiran za razvoj prehrambenog sektora ili poljoprivrednog, jer pojedine tvrtke u Agrokoru ima dosta zemljišta u koncesiji itd."
No, u kakvom je stanju sada Agrokor? I ministar gospodarstva Horvat i predstavnik ruske banke koja evidentno želi pobjeći iz Agrokora naglašavaju da se hitno moraju refinancirati postojeći krediti (za roll up kredit plaćat će se od siječnja 2019. kamatna stopa od 10 posto) i da traže partnere, ali čini se da ne uspijevaju naći rješenje.
Prof. dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da će mogućnost ili nemogućnost refinanciranja dugova biti značajan indikator u kakvom je stanju Agrokor jer "refinanciranje dugova prvenstveno ovisi o trenutnom i očekivanom budućem zdravlju koncerna." To će biti svojevrsni test za kvalitetu učinka svega što je do sada napravila izvanredna uprava i izvanredni povjerenici, Ante Ramljak i Fabris Peruško, koje je na temelju lex Agrokora imenovala Vlada RH.
Premijer Plenković s izvanrednim povjerenikom u Agrokoru Peruškom i njegovom zamjenicom Weber
Nakon nagodbe, otvara se novo pitanje
"Prvenstveni zadatak izvanrednog povjerenika i postupka izvanredne uprave trebao je biti stabilizacija poslovanja koncerna zato što se barem formalno-pravno radi o poduzeću od sistemskog značaja. Osim stabilizacije, bilo je potrebno i napraviti i iskomunicirati razvojnu strategiju koja je trebala olakšati potencijalnim investitorima refinaciranje duga", upozorava dr. Tica.
Do sada su svi učesnici bili prije svega koncentrirani na postizanje nagodbe, a sada kada je ona postignuta, otvara se pitanje "koliko uspješno Agrokor može poslovati u budućnosti, odnosno može li iz redovnog poslovanja servisirati dugove koje je stekao nakon pokretanja postupka izvanredne uprave."
"Lakoća s kojom će refinancirati dugove, a ne postizanje nagodbe, biti će najbolji indikator koliko je izvanredna uprava uspješno, odnosno neuspješno izvršila restrukturiranje. Ukoliko se pokaže da je poslovanje i dalje neodrživo, bojim se da će postizanje nagodbe biti zapamćeno samo kao pretvorbena formalno-pravna procedura", komentira dr. Tica.
Nije, međutim, htio posebno komentirati manevre ruske banke: "Teško je u ovome trenutku raspoznati da li izjave koje dolaze iz medija govore nešto o kvaliteti restrukturiranja ili se radi o strateškom signaliziranju dionika u procesu, ali u svakom slučaju, kao što ponovno vidimo, cijeli proces nastavlja biti iznimno turbulentan."
'Rusima je elegantnije da prodaju sada'
Za Dragu Munjizu, poznatog konzultanta koji je dugo godina bio i direktor u Agrokoru, najava Sberbanka o pregovorima s fondovima o prodaji svog udjela nije neočekivana: "To je normalan tijek događaja. Možda je samo brzina neočekivana. Budimo realni, radi se o banci koja je zbog razvoja situacije u Agrokoru na neki način natjerana da uđe u vlasništvo. To nije njezino područje, njezin core business. Naravno, dvije su bile mogućnosti, da se ipak pozabavi razvojem kompanije ili da što prije proda dalje. Realno, njima je elegantnije da prodaju sada. I logičnije je da uđe neki od fondova koji se bavi djelatnostima koje su zastupljene u Agrokoru."
Na pitanje kako komentira činjenicu da je Poletajev prije nagodbe govorio o spremnosti da se bave razvojem kompanije, a sada govori o prodaji, Munjiza kaže da se tu radi o tipičnom rješavanju problema "dionicu po dionicu": "Naravno da je jedna retorika bila prije ulaska u vlasništvo, a druga retorika sada. Konačno, sada su ušli i dublje u brojke, vidjeli rezultate poslovanja, možda je i to utjecalo na sadašnje odluke." Munjiza također smatra da je ključno da se sada riješi roll up, odnosno refinanciranje dugova, i smatra da to nije "nemoguća misija", a potom ključ uspjeha za daljnje poslovanje treba prepustiti "kompetentnom menadžementu".
