"1. Mi, šefovi država i Vlada država članica Europske unije, Albanije, bivše jugoslavenske Republike Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, kao i ministar vanjskih poslova Slovenije te predsjednik Europske komisije, u nazočnosti Glavnog tajnika/Visokog predstavnika za Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, Posebnog predstavnika Glavnog tajnika UN-a, Posebnog izaslanika EU koji djeluje kao koordinator za Pakt o stabilnosti i Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, sastajemo se u Zagrebu u trenutku kada demokracija počinje prevladavati širom regije.
Godina 2000. započela je demokratskim promjenama u Hrvatskoj, nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Nastavila se pobjedom demokratskih snaga u SRJ na izborima 24. rujna. Takav razvoj u interesu je svih zemalja regije kojima se otvaraju nove perspektive.
2. Nedavne povijesne promjene otvaraju put regionalnoj pomirbi i suradnji. One omogućavaju svim zemljama regije uspostavu novih odnosa povoljnih za svaku od njih, za stabilnost u regiji, te mir i stabilnost na europskom kontinentu. One daju novi poticaj politici dobrosusjedstva utemeljenoj na rješavanju sporova pregovorima, poštivanju prava manjina, poštivanju međunarodnih obveza, uključujući i obveze glede ICTY-a, trajnom rješenju pitanja izbjeglica i prognanika, te poštivanju međunarodnih granica država. One jačaju regionalnu sigurnost i moraju potaknuti sve države na koje se to odnosi na zaključivanje pregovora o kontroli i smanjenju naoružanja na regionalnoj razini predviđenih Daytonskim sporazumima.
Želimo istaknuti važan doprinos Pakta o stabilnosti provedbi reformi, gospodarskom razvitku i jačanju regionalne sigurnosti i suradnje. Europska unija kao inicijator Pakta o stabilnosti, nastavit će igrati pokretačku ulogu. Naš je cilj održati drugu regionalnu financijsku konferenciju tijekom koje bi dotične zemlje trebale predstaviti programe gospodarske obnove i reforme. Demokracija, pomirba i regionalna suradnja s jedne strane, te približavanje svake od ovih zemalja Europskoj uniji s druge strane, čine jedinstvenu cjelinu.
3. Od sada, šefovi država i Vlada pet zemalja na koje se proces odnosi obvezuju se da će između svojih država sklopiti sporazume o regionalnoj suradnji koje predviđaju politički dijalog, regionalno područje slobodne trgovine, kao i blisku suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova, posebice radi jačanja sudstva i njegove neovisnosti, borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca, ilegalnog useljavanja, trgovine ljudima i svakog drugog krijumčarenja. Ti sporazumi bit će ugrađeni u sporazume o stabilizaciji i pridruživanju kako se oni budu sklapali s Europskom unijom.
Šefovi država i Vlada pet dotičnih zemalja istaknuli su važnost koju pridaju obuci policajaca, sudaca i jačanju kontrole granica. Približavanje Europskoj uniji ići će ukorak s tim procesom razvitka regionalne suradnje. Različite inicijative koje su pokrenuli partneri također pridonose tom cilju. Razvitak regionalne suradnje tako poprima prioritetni karakter i treba se primijeniti na konkretne projekte poput ponovne uspostave plovidbe Dunavom. Slijedom toga bilježimo sa zadovoljstvom da je izvanredni sastanak Jadransko-jonske inicijative jutros održan u Zagrebu, uz sudjelovanje Predsjednika Europske komisije.
Europska unija je sa zadovoljstvom primila na znanje prve napretke ostvarene s ciljem rješavanja pitanja sukcesije SFRJ i potiče zainteresirane strane da nastave u tom smjeru. Ona također pozdravlja brzu uspostavu diplomatskih odnosa među državama regije tamo gdje još nisu uspostavljeni.
4. U tom kontekstu, svim zemljama regije od sada je otvoren put za približavanje Europskoj uniji u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja. Europska unija potvrđuje svoju volju da pridonese konsolidaciji demokracije i odlučno podupre proces pomirbe i suradnje između dotičnih zemalja. Ona ponovno potvrđuje europsku perspektivu zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja i njihov status potencijalnih kandidata za članstvo, sukladno zaključcima iz Feire.
Proces stabilizacije i pridruživanja u središtu je politike Unije u korist pet dotičnih zemalja. On uzima u obzir stanje u svakoj zemlji i temelji se na poštivanju uvjeta koje je utvrdilo Vijeće 29. travnja 1997. glede demokratskih, gospodarskih i institucionalnih reformi. Na osnovi tih kriterija, Unija predlaže svakoj od tih zemalja individualizirani pristup, čiji se sadržaj nalazi u aneksu. Perspektiva primanja u članstvo daje se temeljem odredbi Ugovora o Europskoj uniji, poštivanja kriterija koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu u lipnju 1993., te napretka koji će se postići u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, posebice na području regionalne suradnje.
Europska unija će vrlo uskoro pokrenuti jedinstveni program pomoći Zajednice u korist zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja pod nazivom CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Democratisation and Stabilisation). Ovaj novi instrument Zajednice namijenjen Albaniji, bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i SRJ raspolagat će iznosom od 4,65 milijardi eura u razdoblju od 2000. do 2006. On će pratiti i osnažiti proces demokratskih, gospodarskih i institucionalnih reformi pet dotičnih zemalja.
Unija provodi i proširit će na pet dotičnih zemalja posebne asimetrične trgovinske povlastice koje će pospješiti pristup njihovih industrijskih i poljoprivrednih proizvoda tržištu Zajednice i time pridonijeti ponovnom oživljavanju njihovih gospodarstava kroz poticanje izvoza. Unija poziva te zemlje da nastave svoje reforme kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile trgovinske mogućnosti stvorene tim mjerama. Cilj je uspostaviti uravnoteženo područje slobodne trgovine između tih država i Europske unije, sukladno pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
ANEKS PROCES STABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA NA INDIVIDUALIZIRANOJ OSNOVI
Albanija: Unija je pozdravila postignuti napredak od kada je Komisija izradila studiju o izvedivosti, te poziva čelnike te države da nastave sa svojim naporima. Unija je odlučila intenzivirati suradnju i utvrditi reforme koje treba provesti. U tu svrhu, dogovoreno je da će se ustrojiti upravljačka skupina Europska unija/Albanija na visokoj razini. Vijeću će se predati izvješće prije kraja prvog polugodišta 2001. na putu pripreme pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Bivša jugoslavenska Republika Makedonija: Danas parafiramo prvi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavlja značajnu etapu u provođenju već postignutih reformi. Unija poziva čelnike ove države da nastave s naporima u provođenju reformi u smislu odredbi Sporazuma.
Bosna i Hercegovina: Unija poziva vlasti ove države da nastave, na temelju postignutog napretka, sa svojim naporima kako bi Bosna i Hercegovina do kraja prvog polugodišta 2001. ispunila sve uvjete utvrđene u road-mapi prošloga proljeća, a kako bi Komisija mogla započeti s izradom studije o izvedivosti.
Hrvatska: Unija pozdravlja sveobuhvatne napore i uspjeh reformi koje su vlasti ove države poduzele od početka godine. Te reforme danas omogućuju otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju: želimo da ti pregovori brzo napreduju.
SRJ: Od sada je otvorena perspektiva za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sukladno pozivu Vijeća od 9. listopada 2000. Odlučeno je da se ustroji "Konzultativna radna skupina EU/SRJ". Komisija će raditi u smjeru studije o izvedivosti s perspektivom smjernica za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
