Namjera da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina - ovo je UN-ova definicija genocida. A mi smo prema njoj nepobitno dokazali genocidne aktivnosti u kojima su Hrvati uništavani, označavani, ubijani i raseljavani - smatra voditeljica hrvatskog pravnog tima.
"Ja sam jako zadovoljna načinom na koji smo to obavili. Mislim da smo sudu prezentirali ono što smo htjeli. Znači, prezentirali smo da su ispunjeni elementi genocida u skladu s konvencijom", otkriva voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić Grotić.
Sutra nastupa Srbija, uz sedmero svjedoka i jednog vještaka koji se na sudu neće pojaviti jer ih je Hrvatska odbila unakrsno ispitivati. U hrvatskoj javnosti dosad je najviše odjeknuo srpski zahtjev da se akcija Oluja, odnosno, 5. kolovoza u Hrvatskoj prestane slaviti kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.
"Meni se čini malo i smiješnim taj zahtjev pred ovakvim sudom, ali neka iznesu svoje argumente pa neka prepuste sudu da donese odluku", poručuje voditeljica hrvatskog pravnog tima.
Jedna strana se bori za jedne žrtve, druga za druge žrtve - ali trebao se pronaći zajednički put i postupak se nije trebao razdvajati jer sve žrtve su svi hrvatski državljani smatra voditeljca centra za suočavanje s prošlošču.
"Bojim se da prije svega žrtve imaju jako velika očekivanja i da bi mogli biti razočarani. Ali, ukoliko odluka bude negativna, morat će nositi uz već vrlo težak status koji imaju i teret ove negativne presude", uvjerena je voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću - Documenta Vesna Teršelić.
Pravni stručnjaci očekuju da bi presudu koja će obilježiti buduće generacije, međunardoni sud pravde u Haagu donijeti do kraja ove godine.
