Međuetnički stavovi i ponašanja roditelja u Vukovaru pozitivniji su od onih kod djece, što pokazuje da odrasli imaju veći socijalni kapital, koji unatoč ratnim stradanjima, počiva i na njihovu prethodnom iskustvu integrirane zajednice, dok je socijalna mreža mladih uglavnom ograničena na vlastitu etničku grupu, pokazalo je desetogodišnje istraživanje o ulozi škole u integracijskim procesima djece i mladih u tom gradu, koje je predstavljeno danas u Uredu Predsjednika.
U obje etničke grupe djeca su sklonija diskriminaciji po etničkoj pripadnosti od roditelja, pri čemu su pripadnici većine skloniji diskriminiranju nego pripadnici manjine, pa autori istraživanja Dean Ajduković i Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta ističu kako djecu treba odgajati za multikulturalnost kakva je u Vukovaru postojala.
Istraživanje Škola i socijalna integracija mladih u Vukovaru provodilo se 2001., 2007. i 2011. među 4.868 učenika šestih i osmih razreda osnovnih škola te drugih razreda srednjih škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom i na srpskom jeziku i pismu, te njihovih roditelja.
Tijekom vremena pokazalo se da su stavovi postali nešto pozitivniji prema svim modelima školovanja - modelu A u kojem se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu manjine, modelu B u kojem se odvojeno poučava samo nacionalna grupa predmeta te modelu C koji predviđa dodatne sate pouke u njegovanju materinjeg jezika i kulture. Kontakti između pripadnika dviju etničkih grupa vremenom su brojniji, ali na razini poznaničkih odnosa, sve je pozitivniji i stav prema školskoj integraciji, a najveće su razlike u odnosu prema asimilaciji.
Predsjednik Ivo Josipović istaknuo je da je suživot i međusobno razumijevanje dvostrani proces, te da treba jasno razgraničiti pojmove integracije i asimilacije, a bitnim smatra da roditelji dobiju mogućnost izbora bez nametanja i pritisaka.
"Vjerujem da većina želi da živimo zajedno rješavajući brojne probleme s kojima se susrećemo, ne jedni pored drugih, a iako nas neki od podataka istraživanja neće razveseliti s njima se moramo suočiti", istaknuo je.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović upozorio je na paradoks da djeca pokazuju manje pozitivan stav prema integraciji od roditelja koji imaju veliku odgovornost, napomenuo je, a u razgovoru s djecom ne rade u smjeru u kojem razmišljaju.
Pomaci postoje, ali su spori i za 700 godina doći će do zadovoljavajućih rezultata, ustvrdio je ministar branitelja Predrag Matić, objasnivši kako bi osim roditelja za odgovore trebalo pitati i djecu. Na takvoj situaciji zamjera i lokalnim političarima koji "ne mogu izaći iz devedesetih jer bi time izgubili svoj smisao postojanja".
Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo podsjetio je i da je sam pokušao nešto promijeniti u slučaju vrtića, za koje je odgovoran grad, no zbog velikih pritisaka u tome nije uspio.
Saborski zastupnik Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina Vukovar, izrazio je žaljenje što istraživanje nije obuhvatilo ocjenu sadržaja kurikuluma iz kojega su, ustvrdio je, izbačeni istaknuti Srbi. Ocijenio je da u nastavi na jezicima i pismu nacionalnih manjina Srbi imaju puno veću priliku steći znanja o svojem narodu, običajima i identitetu.
Ravnatelji vukovarskih škola koji su se uključili u raspravu upozorili su, među ostalim, da razdvajanje počinje još u vrtiću, ne slažu se da je kurikulum sporan i da postoje različiti kriteriji pri zapošljavanju u školama, a kažu i da "nije sve tako crno".
Dekanica Veleučilišta Lavoslav Ružička Gordana Bujišić istaknula je pak da se od osnutka prije osam godina na tom veleučilištu nikada nije postavilo pitanje jezika, jer učenici koji su došli iz različitih modela školovanja, kao i njihovi nastavnici "govore jezikom na kojem se razumiju".
