"U Hrvatskoj vlast i javnost događaje u Beogradu prate s mješavinom osjećaja. S jedne strane podržavaju srbijansku opoziciju jer je demokratizacija Srbije u interesu Hrvatske, ali se s druge strane čuju i mišljenja da bi Koštuničina pobjeda mogla oslabiti međunarodni položaj Hrvatske.
Glavni je razlog zabrinutosti da bi se pozornost Zapada mogla iznenada okrenuti Savom prema jugu te da bi Srbija, umjesto Hrvatske, mogla dobiti ulogu miljenice Zapada u regiji, a Beograd postati glavnim čimbenikom stabilnosti na Balkanu."(...)
"Nakon izbora u SRJ najviši su hrvatski političari na čelu s premijerom Račanom i predsjednikom Mesićem u svojim savjetima srpskom narodu nastupali kao da spadaju među svjetske političare koji diktiraju politiku svijeta prema SRJ. Odmah nakon nagovještaja iz svijeta da bi se s Hrvatskom i Srbija mogla naći u zajedničkom balkanskom paketu za europske integracije obnovili su se prastrahovi od povratka na Balkan i od tješnjeg povezivanja sa susjedima na jugu.
Potaknule su ih i izjave bivših oporbenih srbijanskih političara, primjerice Zorana Đinđića da se u Zagrebu varaju misle li u Europu sami jer se Bruxelles opredijelio za regionalni proistup.
Po formuli iz Bildtova non-papera države SFRJ minus Slovenija plus Albanija formirale bi na Balkanu carinsku uniju, a sve bi države u budućnosti u EU ušle u paketu. Mate Granić je uvjeren da to znači da Hrvatska u EU ne bi mogla bez Srbije.
Politika Bruxellesa navodno će konkretne smjernice dobiti na summitu predsjednika članica EU i država zapadnog Balkana koji će se održati u Zagrebu u studenome. Organizirao ga je francuski predsjednik Jacques Chirac s ciljem da se državama nastalima iz SFRJ minus Slovenija plus Albanija osigura pomoć u reformama.
Dragovoljno je na sudjelovanje pristala i Slovenija. Slovensko izaslanstvo vodit će predsjednik Milan Kučan, ali će u Zagrebu biti u prvom redu zbog interesa za regionalnu stabilnost.
"Neposredno prije summita, po najavama iz Bruxellesa i Banskih dvora, počet će pregovori Hrvatske i Europske komisije o sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji. Takvi su sporazumi vanjskopolitička strategija Bruxellesa, formirana u svibnju prošle godine prema problematičnim državama na europskom jugoistoku (Hrvatska, BiH, SRJ, Makedonija, Albanija), a njezin je cilj stabilizacija tih država njihovim uključivanjem u europske integracije.
Hrvatska vlast umiruje javnost i govori da je regionalna suradnja u korist Hrvatske i uvjet za ulazak u EU. No zadnji događaji daju do znanja da demokratska SRJ, zbog strateških interesa Zapada, a starim grijesima unatoč, neće biti u približavanju Europskoj uniji u slabijoj situaciji od Hrvatske. Zato će zagrebački summit u Banskim dvorima ostaviti dodatan okus gorčine", zaključuje Žerjavič.
