'mladi u vremenu krize' /

Današnja mladež lošije živi od svojih predaka

Prvi put nakon Drugog svjetskog rata dogodit će se da oni koji su danas u Hrvatskoj mladi, u srednjim godinama imaju nižu kvalitetu života od predaka. Zaključak o takozvanoj 'generaciji osujećenih' između 14 i 27 godina rezultat je studije 'Mladi u vremenu krize'.

16.4.2013.
19:37
VOYO logo

Mladi čovjek u Hrvatskoj živi s roditeljima koji u njegovu budućnost ulažu 20 posto prihoda. Ima kompjutor i svoju sobu. Karlo i Marijana među onima su koji su se uspjeli osamostaliti, no kvaliteta života takvima se drastično urušava.

"To sam osjetila kod provođenja slobodnog vremena, pa do kvalitete hranjenja", kazala je Marijana Rimanić, profesorica iz Zagreba.

"Ne mogu reći da sam sretan ako uz redovni studij moram desetak sati raditi kako bih imao za hranu i gdje živjeti", rekao je Karlo Kralj, student iz Zaboka.

Istraživanje Instituta za društvena istraživanja i Zaklade Friedrich Ebert o mladima pokazalo je da su svjesni krize. Najvažniji ciljevi na koje bi se vlast trebala usmjeriti za njih su nezaposlenost, porast siromaštva i nesigurnost radnog mjesta.

"Cijelo društvo je u depresiji, ona je vrlo zarazna i komotna. Brčkate se u depresiji i niste sposobni bilo što drugo", izjavila je VlastaIlišin, voditeljica istraživanja, Institut za društvena istraživanja Zagreb.

Image



Mnogima je to alibi za sve, zaključuje istraživačica. Iznenađena rang ljestvicom pojava koje su u modi. Čelno mjesto drži dobar izgled, ispred karijere, završenog fakulteta i neovisnosti. Brendirana odjeća zauzima visoko šesto mjesto. Vlasta Ilišin objašnjava dio je to praćenja tzv. celebrityja, ali nisu oni jedini krivci.

"Drugi dio je taj korporacijski... Vidi se da je sve svedeno na to kako ostaviti dobar dojam. Nitko ne govori da njega treba i opravdati", dodaje Ilišin.

No, stručnjake je iznenadio i nizak postotak zainteresiranosti za društvena zbivanja. Očekivali su da će mladi biti mnogo zainteresiraniji za građanski aktivizam.

"Mislim da je jedna opcija apatija nezadovoljstvo s političarima. Oni preziru politiku i političare i to je ono što nas treba zabrinuti", smatra BertoŠalaj s Fakulteta političkih znanosti Zagreb.

"Mi smo još uvijek kombinacija neoliberalizma i kako ga nazivaju rođačkog kapitalizma", tvrdi BenjaminPerasović, Institut Ivo Pilar.

Razmišljanja mladih dokazuju da, osim donošenja strategije djelovanja, kaže Perasović, za njih treba učiniti više. Barem nešto od toga i primijeniti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo