Istaknuta hrvatska filologinja akademkinja Antica Menac, koja se intenzivno bavila i frazeologijom i smatra se da je osnovala frazeologiju kao znanstvenu disciplinu u Hrvatskoj, umrla je u Zagrebu u 98. godini, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
HAZU je u ponedjeljak izvijestio da je akademkinja Antica Menac umrla u Zagrebu u petak, 24. travnja.
Antica Menac rodila se 11. srpnja 1922. u Splitu, gdje je završila osnovnu školu i realnu gimnaziju. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1948. diplomirala je slavistiku (A - ruski jezik i književnost, B - hrvatski jezik sa staroslavenskim, C - poredbena slavenska gramatika, jugoslavenske književnosti, talijanski jezik). Doktorirala je 1957. na temi iz poredbene hrvatske i ruske sintakse. Cijeli svoj radni vijek predavala je ruski jezik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, od zvanja asistenta do redovitoga profesora, od toga punih 25 godina u svojstvu šefa Katedre za ruski jezik.
Od 1975. bila je članica suradnica HAZU, od 1981. izvanredna članica, a redovita članica HAZU u Razredu za filološke znanosti postala je 1988.
Akademkinja Antica Menac bavila se hrvatskim i ruskim jezikom i proučavala je, najčešće na kontrastivnom planu, njihovu sintaksu, fonetiku i intonaciju, leksikologiju, frazeologiju i semantiku. Svoje radove objavljivala je u knjigama i znanstvenim časopisima, te o njima govorila na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.
Smatraju je osnivačicom frazeologije kao znanstvene discipline u Hrvatskoj
Intenzivno se bavila frazeologijom. Njezini radovi o hrvatskoj frazeologiji probudili su interes za tu granu jezikoslovlja, pa je smatraju osnivačicom frazeologije kao znanstvene discipline u Hrvatskoj. Bila je urednica i suautorica dvosveščanoga Rusko-hrvatskog ili srpskog frazeološkog rječnika, koji je 1981. dobio Republičku nagradu Božidar Adžija.
Pokrenula je, uredila i velikim dijelom bila suautorica u seriji "Mali frazeološki rječnici", u kojima je hrvatski bio polazni jezik, a ciljni jezici bili su ruski, ukrajinski, poljski, češki, slovački, slovenski, njemački, francuski i talijanski.
U Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU bila je voditeljica projekta "Hrvatska frazeologija", u kojem je kao urednica i suautorica 2003. objavila "Hrvatski frazeološki rječnik", a u tom zavodu surađivala je i na projektu akademika Rudolfa Filipovića "Hrvatski u dodiru s europskim jezicima", u kojem je proučavala rusizme u hrvatskome jeziku te je u suautorstvu objavila nekoliko radova u časopisima i 2005. knjigu "Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima".
Niz godina surađivala je s akademikom Filipovićem i na projektu "Anglicizmi u europskim jezicima" te su zajedno 2005. objavili knjigu "Engleski element u hrvatskom i ruskom jeziku", te druge radove.
U suautorstvu sa sveučilišnom profesoricom iz Kijeva A. P. Koval sastavila je 1979. Ukrajinsko-hrvatski i Hrvatsko-ukrajinski rječnik, čime su ta dva jezika prvi put zajedno leksikografski obrađena i zato je 1981. je dobila Nagradu grada Zagreba.
Akademkinja Menac bila je autorica mnogih udžbenika za ruski jezik, kao i audiovizualne metode za ruski jezik (dvije knjige i nekoliko priručnika), koju je teorijski zasnovao akademik Petar Guberina.
S ruskoga i ukrajinskoga jezika prevodila je književnu prozu i poeziju. Objavila je 1998. dvojezičnu knjigu svojih prepjeva s ukrajinskog Ukrajinska lirika.
U povodu 90. rođendana tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao je 2012. akademkinju Anticu Menac Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti, a 2008. dobila je državno odlikovanje Ukrajine "Za zasluge" III. stupnja za rad na ukrajinistici.
