"Farbanje tunela Sveti Rok i Mala Kapela mi smo mogli bez problema i na vrijeme napraviti, da oni nisu izdvojeni iz ugovora što smo ga imali s Hrvatskim autocestama", tvrdi Rade Pilipović, bivši direktor Hidroelektre niskogradnja, koji je na čelu te tvrtke bio u vrijeme dovršavanja tunela.
Zbog sumnji da je farbanje tunela tvrtki Skladgradnja u vlasništvu Slavena Žužula sredinom 2009. godine preplaćeno 17,7 milijuna kuna nedavno je podignuta optužnica.
Pilipović i Željko Žderić, čelni čovjek Konstruktora, koji je također imao ugovor s HAC-om za tunele Mala Kapela i Sveti Rok, među ključnim su svjedocima.
Na brzinu raspisan natječaj
Kada je dio ugovora koji se odnosio na farbanje tunela izdvojen iz temeljnog ugovora o njihovoj gradnji, na brzinu je raspisan natječaj na koji se mogla javiti samo tvrtka s najmanje 200 zaposlenih na poslovima antikorozivne zaštite. Istražitelji vjeruju da je to bio način na koji su tadašni čelnici HAC-a Jurica Prskalo i Marijo Lovrinčević pogodovali Žužulu i njegovoj Skladgradnji.
"Bilo je to jedno krajnje čudno i neobično nadmetanje glede kriterija", potvrdio je u svom iskazu tijekom istrage Pilipović,
I Žderić je potvrdio da bi Konstruktor u ugovorenim rokovima završio radove, te da nije bilo nikakve potrebe da se bojanje tunela izdvoji i sklapa ugovor s drugom tvrtkom.
Kratki rok
No, početkom siječnja 2009. godine, nekoliko mjeseci prije nego što tadašnji politički vrh trebao svečano otvoriti tunele, bojanje je ipak izdvojeno, te je za te radove raspisan poseban natječaj. Tražilo se da ih završi tvrtka s najmanje 200 zaposlenih na poslovima antikorozivne zaštite.
I dok istražitelji sumnjaju da je u pitanju pogodovanje Žužulu, Lovrinčević tvrdi da se samo vodilo računa o kratkoći vremena i želji da posao bude na vrijeme obavljen.
Lovrinčević (lijevo) i Prskalo (u sredini) tvrdili su da nisu krivi
Osim iskaza izvođača koji su imali ugovore s HAC-om za tunele Mala Kapela i Sveti Rok, među dokazima protiv Lovrinčevića, Prskala, Žužula i još dvojice okrivljenika iz HAC-a, Gorana Legca, direktora građenja i Željka Kandžije, glavnog inženjera, tužiteljstvo je priložilo i svjedočenja odogovornih za kalkulacije u HAC-u.
Prema njihim riječima procjenjena vrijednost tih radova bila je između 15 i 17 milijuna kuna, što je kasnije potvrdio i jedan od vještaka, no Lovrinčević je Skladgradnji omogućio da ih izvede za 36 milijuna kuna i tako ostvari nezakonitu zaradu.
Lažiranje izvješća revizije
Sve je to uočila i HAC-ova unutarnja revizija, no prema Lovrinčevićevom nalogu njihovom je izvješće ispravljano. Naime, revizija je prvotno konstatirala da se ne može očitovati o vrijednosti radova bez provjene vještaka, no Lovrinčević je tražio da se taj dio izbriše. Naknadno je tražio da se u izvješću konstatira da se zbog kratkoće vremena ne moće utvrđivati vrijednost radova.
Ova afera otvorena je još 2010. godine, no tek sada je Županijko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo optužnicu.
