Ugledni prometni stručnjak Željko Marušić, kaže da je takvo skandalozno procesuiranje školskog primjera obijesne vožnje težak udarac sigurnosti prometa. Podsjetimo, dan nakon što je umalo ubio bebu u kolicima, Stanojević je pušten na slobodu nakon što se pokajao pred prekršajnim sucem koji mu je odredio najstrožu kaznu koju je mogao, ukupno 18.800 kuna te zabranu korištenja međunarodne vozačke dozvole na dvije godine.
Teretilo ga se za vožnju u alkoholiziranom stanju (kazna 15.000 kuna), upravljanje vozilom s nevažećom prometnom dozvolom (kazna 1000 kuna), jer nije koristio sigurnosni pojas (kazna 500 kuna), te za izazivanje prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba (kazna 2300 kuna).
Nesreća u Ilici, komentira Marušić, tek se prisebnošću i spretnošću oca djeteta u kolicima i pukom srećom nije pretvorila u tešku tragediju, a njeno prekršajno procesuiranje skandal je koji će nanijeti dugoročnu štetu sigurnosti cestovnog prometa i dovodi u pitanje funkcioniranje pravne države.
Ilica je mogla biti gora nesreća od one na Kvatriću
"Prometno-tehnički, i logički, nikakve bitne razlike nema prema prometnoj nesreći s tragičnim ishodom 11. travnja 2016. na Kvaternikovu trgu. U jednom i drugom slučaju ekstremno alkoholizirani vozač je crnim Audijem, velikom brzinom, uništio zaštitne stupove (ogradu) i sjurio se na nogostup, rušeći sve pred sobom", kaže Marušić. U Ilici je bilo čak pogibeljnije, jer je riječ o daleko masivnijem i jačem automobilu, a velika je sreća da se u tom trenutku na tako frekventnom mjestu osim oca s djetetom u kolicima nije našlo više pješaka, te da je otac fenomenalno reagirao", dodaje.
Marušić kaže da je policija teško pogriješila kada je kazneno djelo "par excellence" prekvalificirala u prometni prekršaj, no odgovornosti se, navodi, ne može amnestirati ni Državno odvjetništvo, odnosno pravosuđe, a pogotovo Ministarstvo prometa. Riječ je, kaže on, o pravom primjeru teškog oblika obijesne vožnje kako je opisano u Kaznenom zakonu, čl. 226. Pročitajte sami:
Sve više mrtvih u prometu
Marušić dodaje da se ovaj policijski i pravosudni skandal događa u situaciji kada je sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj pala na samo dno u Europskoj uniji, premda smo od 2000. razmjerno uložili najviše u cestovnu infrastrukturu. Naime, nakon što se u 2015., prema 2014., broj smrtno stradalih na našim cestama povećao za 13 posto (sa 308 na 348) te smo sa 8,2 poginula na 100.000 stanovnika na 26. od 28. mjesta u Uniji (gore su jedino Bugarska i Rumunjska sa 9,2), u 2016. se negativan trend ne samo nastavio, nego i dodatno pogoršao.
Od početka ove godine, zaključno sa 17. travnjem, na našim su cestama smrtno stradale 74 osobe, u usporedbi sa 63 lanjskih. To je 17,5 posto više nego lani te smo s trenutačnom stopom smrtnosti od 9,6 osoba na 100.000 stanovnika gotovo dvostruko gori od EU prosjeka (Švedska ima 2,9) i najgore od svih zemalja Europske unije (u Bugarskoj i Rumunjskoj stanje je slično lanjskom), zaključuje Marušić.