Muškarac iz Sarajeva je 2011. saznao da mu se bolest limfoma vratila te da će zbog agresivne kemoterapije ostati trajno sterilan. Savjetovali su mu da pohrani sjeme, a preko interneta je našao dr. Božu Čolaka u zagrebačkom Merkuru. "Nakon što mi je uzeto sjeme, rekao mi je da stanje nije sjajno", kaže muškarac, ali dodaje da mu je rekao i kako postoji opcija izvantjelesne oplodnje. "Dao mi je nadu da je sjeme pohranjeno u slamčicama i opisao da se pri pokušaju izvantjelesne oplodnje vade jedna ili dvije slamčice i provjerava kvaliteta sjemena", kaže Sarajlija.
Kad je potkraj 2012. nazvao bolnicu, tvrdi, doktor mu je rekao da ne dolazi na pregled, nego da preko žiroračuna uplati ratu za čuvanje uzorka.
Mjesec dana pokušavala do ravnatelja
No, tri godine kasnije uslijedio je šok. "Iz bolnice su mi rekli na telefon da sjeme nije pohranjeno i da je pogrešno očitan nalaz. Tražila sam da ponovno provjere, na što mi je rečeno da nemaju što provjeravati. Popila sam tablete za smirenje i tražila ravnatelja bolnice do kojeg sam došla tek za mjesec dana", priča supruga.
Paru su govorili da sjeme nije najkvalitetnije, ali da će ga čuvati, ili kako to stoji u povijesti bolesti iz 5. srpnja 2011. "Karakteristike spermiograma su loše... sjeme obrađeno u mediju i zamrznuto. Bit će čuvano i održavano". No, bacili su ga idući dan. Par se nadao, ali i uredno plaćao pohranjivanje.
Nesporazum među djelatnicima
Kako Jutarnji list doznaje od djelatnika bolnice, lako je moguće da je problem bio u nesporazum.
Nekvalitetno sjeme kao što je imao ovaj onkloški pacijent inače se ne zamrzava, kaže, no voditelj androloške ambulante dao je usmeni pristanak da se sjeme pohrani, a djelatnik u laboratoriju nije bio adekvatno obaviješten o tome pa po automatizmu, zbog lošeg nalaza, uzorak nije zamrznuo.
Par je zbog svega tražio odštetu na sudu. Ali umjesto traženih 200.000 kuna za duševne boli, prema nepravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu KB Merkur im mora isplatiti 40.000 kuna s kamatama.
Odvjetnik supružnika Bruno Spiz ogorčen je visinom dosuđenog odštetnog zahtjeva koji smatra mizernim. "U Hrvatskoj su popularne tužbe kad netko nekog uvrijedi i onda se dosudi, bez ikakve dokumentacije, mnogo veći iznos. A moje stranke, iako su dobile spor, nisu dobile pravo na nadoknadu troškova postupka", odrješito je prokomentirao odvjetnik Spiz.
