Naime, u ime svog klijenta prvookrivljenog Vlade Rajića, koji je prema optužnici bio na čelu skupine što je izvlačla informacije iz tajnih istraga, odvjetnica Željka Pokupec tražila je da se kao nezakoniti dokazi iz sudskog spisa izdvoje sudski nalozi na osnovu kojih su osumnjičeni tajno praćeni uoči uhićenja 2012. godine.
Nezakoniti nalozi za tajno praćenje?
Taj potez obrane već je viđen u brojnim slučajevima do sada, no sada je dodatno argumentiran. Odvjetnici smatraju, a to stoji i u tri presude Europskog suda za ljudska prava, da sudski nalozi nisu bili dostatno obrazloženi.
Kvalitetno obrazloženje sudskog naloga na osnovu kojeg se nekoga tajno prati trebalo bi biti garancija zaštite od zlouporaba što, prema stavu obrane u hrvatskom pravosuđu nije bio slučaj.
Bilješke iz starih slučajeva dokaz kriminala
Osim toga, prema riječima odvjetnice Pokupec, iz argumentacije sudskog naloga izdanog u lipnju 2012. godine proizlazi da se poziva na službenu bilješku o tajnom praćenju osječkog poduzetnika Željka Biloša tijekom 2007 i 2008. godine kada ga se s još nekoliko osoba povezivalo s navodnim malverzacijama sa zemljištem u Baranji.
'Ti podaci iz 2008. godine nisu se smjeli čuvati budući da na osnovu njih nije pokrenut nikakav postupak. To što su korišteni 2012. godine kao argument za traženje novih tajnih mjera nije zakonito', naglasila je odvjetnica Pokupec.
Što se događalo se zemljom uz koridor 5c?
Upozorila je na još jedan, po njezinom mišljenju, potez USKOK-a zbog kojeg se sudski nalozi, te tajne mjere provedene na osnovu njih mogu smatrati nezakonitima. Riječ je o podacima iz procesa što je protiv Drage Tadića, vlasnika Osijek Koteksa vođen tijekom 2011. godine kada se istraživala njegova upletenost u malverzacije sa zemljištem za jedno od odmorišta uz budući koridor 5c, autocesti od Osijeka do Ploča. Naime, istražitelji su tada sumnjali da je skupina u kojoj se uz Tadića nalazio i njegov direktor Damir Ivić, namjeravala od sadašnjih vlasnika nasilno preuzeti to zemljište, te kasnije dobro zaraditi na njegovoj prodaji državi za potrebe gradnje odmorišta uz autocestu. Sumnje su se produbile kada je kod Ivića pronađen navodni detaljni plan gradnje tog dijela koridora 5c, što još i nije bio prezentiran u javnosti. Odvjetnica Pokupec tvrdi da se u stvari radilo o običnom e-izvatku, te dijelu iz katastarskog plana dostupnog svima, pa zato ni taj podatak, s obzirom da nije ni točan ni relevantan, nije mogao biti korišten za izdavanje naloga za tajni nadzor tijekom 2012. godine.
Obračun USKOK-a i odvjetnice
'Kako se s takvim sumnjivim dokazima mogu ishoditi tajne mjere', pitala je.
Vrlo brzo dobila je odgovor od Slobodana Šašića, zamjenika ravnateljice USKOK-a. On ju je podsjetio da ne bi trebala spominjati dijelove istrage iz 2008. godine budući da je osobno, s obzirom da je tada bila županijska državna odvjetnica u Zagrebu, sudjelovala u njoj. Zatražila je da se ti podaci ne uništavaju jer ukazuju na vezu među osumnjičenim osobama, kao i ne to da su bile upletene u kriminal. Uz to, jedan od tih ranijih slučajeva još uvijek nije okončan. Dodao je kako prema njegovom mišljenju sada kao odvjetnica ne bi ni smjela zastupati u ovom procesu.
