Prema tim podacima, ispada da je proteklih deset godina svakoga dana u prosjeku dvoje ljudi počinilo samoubojstvo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, po broju počinjenih suicida prednjače Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Osječko-baranjska županija.
Visoka stopa samoubojstava djece i mladih
U proteklih deset godina najviše onih u Hrvatskoj koji su počinili samoubojstvo bilo je u dobnoj skupini od 36 do 50 godina - njih 3.466. Slijede osobe u dobi od 51 do 65 godina od kojih je suicid počinilo njih 3.400, a među straijima od 65 godina - njih 3.326.
Posebno je poražavajuć podatak da se od početka 2006. do kraja 2015. godine u Hrvatskoj ubilo 112 djece mlađe od 14 godina, 561 u dobi od 15 do 18 godina te 1.161 mlada osoba u dobi između 19 i 25 godina.
Motivi su različiti, a najčešće se spominju nemogućnost nalaženja posla, ljubomora, psihička ili fizička bolest, usamljenost, staračka besperspektivnost, neuspjeh u školi... Neki svoju namjeru najave, poneki čak i na društvenim mrežama, ali većina ipak odluči dići ruku na sebe u samoći, daleko od svih.
U teškim vremenima labaviji su 'okidači'
"Zapravo sve treba gledati s aspekta strukture ličnosti, odnosno da postoje dvije vrste ljudi. Ima onih koji 'nose osam križeva oko vrata' pa ne odustaju, ali neke osjetljivije strukture, senzitivniji ljudi, oni će podleći stresnim vremenima u kojima se najčešće dogodi nekakav 'okidač'. Na primjer, čovjek nema posao, stan, ima malo novca, muči se i dogodi se da ga ostavi djevojka. Tu su i hrvatski branitelji...", kaže psihologinja iz Osijeka Mirjana Mozer.
Osobama koje su podlegle beznađu može se i pomoći pokušavajući im skrenuti pozornost na situacije vrijedne truda.
"Smiješno je reći čovjeku da je sve krasno i u redu, već bi mu najbliži trebali ukazati na ono što voli, što mu je drago i važno u životu. Takva priča mogla bi ga pomaknuti iz trenutno beznadnog pogleda na život", kaže psihologinja Mozer
