Smrt malog Gabriela u Metkoviću otkriva sve više i više rupa u sustavu Hitne medicinske pomoći.
Slučaj je to koji danima potresa Hrvatsku - liječnici nisu prepoznali kliničku sliku dječaka, dijete su nepotrebno šetali od ambulante do Hitne, a transport prema KBC-u Split je bio neodgovarajući. S druge strane i ti su se propusti koje je utvrdila inspekcija mogli izbjeći da su na Hitnoj imali s čim dijagnosticirati sepsu.
No, to ni s čime nisu mogli napraviti jer laboratorij u Domu zdravlja u Metkoviću vikendom ne radi. A sustav koji vikendom ne radi, istodobno liječnicima u Hitnoj zabranjuje da se koriste priručnim uređajem za brzinsku dijagnostiku i analizu krvi. Zove se POC (Point od Care) i stoji samo 10.000 do 30.000 kuna i može otkriti sepsu odnosno trovanje krvi.
Donacija uređaja stopirana
Grad Metković je htio upravo taj uređaj donirati DZ-u Metković, no kako doznajemo, to je stopirano od strane Hrvatske komore medicinskih biotehničara. Naime, oni su se tome usprotivili ustvrdivši da bi se "analiza CRP-a u liječničkim ordinacijama mogla svrstati u rang nadriliječništva".
Kako nam je ravnatelj Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac potvrdio, postojala je inicijativa majki iz Metkovića da se aparat za mjerenje CRP-a uzme za rad u pedijatrijskoj ambulanti, no da je to suprotno Pravilniku o zdravstvenoj zaštiti.
"Grad Metković je htio donirati uređaj, no Hrvatska komora medicinskih biokemičara (HKMB) je bila protiv toga da se posao koji pripada njima radi u ordinaciji", rekao je Štimac.
Nadodaje da je tražio mišljenje Komore te da je bilo prijedloga od strane prethodne administracije da se to stavi u pravilnik, no to se nije dogodilo. "A svakako bi omogućilo više sigurnog rada u ambulantama", kazao je za Vijesti.hr.
S druge strane, dok se HKMB protivi tome da se u ordinacijama vadi CRP, jer je to, kako navode, protivno zakonu, mnogi su pred našim kamerama potvrdili da su zagrebački domovi zdravlja imali taj uređaj i koristili ga jer su strahovali za dobrobit svojih pacijenata.
Nadalje, u Infektološkom glasniku Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, Oktavija Đaković-Rodeare napisala je rad na temu (POC) testiranja u dijagnostici infektivnih bolesti, a u njemu navodi da se razvojem tehnologija laboratorijskih testova posljednjih godina značajno povećao broj dostupnih testova za dijagnostiku infektivnih bolesti koji se mogu izvoditi izvan laboratorija: uz bolesničku postelju, u ambulanti, savjetovalištu i drugim nelaboratorijskim uvjetima.
Objašnjava kako POC testiranje provodi osoblje koje nema primarnu laboratorijsku osposobljenost i nema iskustvo u laboratorijskoj medicini (medicinske sestre i tehničari, liječnici), a da je prije uvođenja POC testiranja neophodno evaluirati potrebu i svrhu uvođenja ovih testova kao zamjene za rutinski laboratorijski rad.
Potrebno je, navodi, definirati broj testiranja, metodu i cijenu kao i tko će i za koju namjenu koristiti POC testove te kada i kako će se testiranje izvoditi.
"Uvođenje POC testiranja ne smije biti stihijsko. POC testiranje treba planirati u dogovoru s nadležnim laboratorijem koji će provoditi kontrolu kvalitete rada.
Osoblje koje će raditi testiranje treba prethodno dobro educirati. Iako se radi o jednostavnim testovima, svako testiranje mora zadovoljavati pravila dobre laboratorijske prakse budući da se ne radi o tzv. kućnim testovima, već o testovima rezultate kojih treba priopćiti bolesniku i adekvatno sačuvati.
POC testove ima smisla raditi samo ako rezultat izravno utječe na odluku o daljnjem postupku s bolesnikom. Neispravno korištenje POC testova predstavlja rizik za bolesnika, a istovremeno predstavlja dodatni povećani trošak zdravstvene skrbi. Jedino primjena klinički evaluiranih testova odobrenih za korištenje može značajno unaprijediti kvalitetu obrade bolesnika u cilju dobivanja što bržeg i točnijeg nalaza koji će usmjeriti daljnji postupak, a ujedno smanjiti troškove dijagnostičke obrade", stoji u članku koji je objavljen u Infektološkom glasniku.
Maleni Gabrijel mogao je danas biti živ
Podsjetimo, mali Gabrijel je danas možda mogao biti živ da je Hitna u Metkoviću bila opremljena uređajem čija je vrijednost oko 10.000 kuna. Što je još apsurdnije ili tragičnije, prije godinu i pol jedan od trgovaca i distributera ovih uređaja nudio ih je besplatno Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali su ga morali odbiti jer nije po pravilniku.
Uređaj je nudio Pavel Pisarović koji je gostovao u RTL Direktu.
VEZANE VIJESTI:
- Kujundžić o smrti dječaka: 'Nabavljamo analizatore, promijenit ćemo pravilnik'
- Hoće li se išta promijeniti? Da je mali Gabrijel iz Splita ili Zagreba vjerojatno bi i dalje bio živ
- 'Dolina Neretve ima 20.000 ljudi, a na prosvjedu ih je bilo oko 500. To je žalosno. Ovo mjesto zaslužuje više'
- Smrt dječaka mogla se spriječiti da Hitna ima uređaj koji stoji samo 10.000 kuna?
