Afera Vjetroelektrane, odnosno istraga oko pogodovanja bivše HDZ-ove državne tajnice Josipe Rimac tvrtki C.E.M.P. bosanskohercegovačkog poduzetnika, Milenka Bašića, dobiva novi nastavak u kojem su uključena još neka poznata imena. Naime, 24sata doznaju kako kriminalisti provode istraživanje nad bivšom HDZ-ovom ministricom regionalnog razvoja, Gabrijelom Žalac, i predsjednicom uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Tamarom Perko.
Njihovu je pažnju zaokupio kredit kojim je Bašićeva tvrtka dobila 80 milijuna eura (oko 590 milijuna kuna) od HBOR-a za gradnju sporne vjetroelektrane Krš-Pađene pored Knina. Vrijednost same elektrane je 1,8 milijardi eura te je kao najveća takva investicija, od početka bila izložena sumnjama u pogodovanja. Rimac je uhićena prošle godine jer je, prema optužbama, iskoristila svoj utjecaj kako bi vjetroelektrana dobila povlaštene cijene za otkup električne energije koju proizvodi. Tu povlaštenu cijenu plaćaju svi građani koji na svojim računima uz redovitu cijenu struje imaju i naknadu za obnovljive izvore energije. Tom se naknadom godišnje skupi više od 1,6 milijardi kuna, odnosno gotovo cijela vrijednost sporne vjetroelektrane.
Od odbijenice do bezuvjetnog prihvaćanja
No, afera bi mogla biti proširena, jer je Žalac, u vrijeme dok je bila ministrica, sjedila u Nadzornom odboru HBOR-a, čija se uprava protivila davanju kredita Bašiću, ali se iz nekog razloga kasnije predomislila. Istražitelje zanima je li Bašić udovoljavao svim kriterijima za dobivanje kredita i je li ga dobio mimo procedure. Prema pisanjima Telegrama, Nadzorni odbor HBOR-a je u siječnju 2019. izvještavao ministre koji su u njemu sjedili o Bašićevom zahtjevu za državnim kreditom. Perko je tada jasno rekla da od investitora nisu dobili svu potrebnu dokumentaciju za izdavanje kredita te dodala kako su i privatne banke u zemlji i inozemstvu odustajale od financiranja tog projekta.
"C.E.M.P. je od banaka ukupno tražio 130 milijuna eura. Da je investitor prethodno osigurao podršku ostalih banaka, i to u obliku širokoga konzorcija, HBOR bi bio spreman razmotriti financiranje do najviše 80 milijuna eura", riječi su Tamare Perko koje stoje u zapisniku s te sjednice.
Bivša ministrica Žalac je na tu konstataciju odvratila da se trebaju ispitati sve opcije, jer se radi o velikoj investiciji u nerazvijeni dio zemlje. Za samo dva mjeseca na stolu Nadzornog odbora HBOR-a pojavila se odluka o kreditu. Perko tada više nije imala zamjerki, a Bašić je u međuvremenu od drugih banaka uspio prikupiti 15 milijuna eura kredita kao dodatno osiguranje za isplatu druge tranše, ali tek nakon što mu je HBOR odobrio kredit. Tako je Bašić dobio kredit HBOR-a bez osiguranja drugih banaka, što je ranije bio uvjet. Žalac je tada javno pohvalila tu odluku.
Nakon uhićenja Josipe Rimac, Perko i HBOR su čvrsto stali iza svoje odluke. Tada se nije znalo da je kredit pod lupom USKOK-a, pa je medije zanimalo je li bilo političkog utjecaja pri dodjeli kredita i je li C.E.M.P., zapravo, dobio dvostruke potpore države.
"Nije bilo političkih utjecaja na odluku o odobrenju ovoga kredita nego je projekt odobren na temelju financijskih pokazatelja, analize dokumentacije i propisanih procedura", odgovorili su tada iz HBOR-a te dodali da je prema tadašnjem programu kreditiranja "Zaštita okoliša" kamata na nove investicije bila tri posto, a C.E.M.P.-u je, na temeljima njihovih procjena, ona 3,7 posto. Istaknuli su da takva kamata ne "sadrži elemente državne potpore" pa se, po njihovim tvrdnjama, ne može govoriti o dvostrukoj potpori tog projekta.
Zarada na povlaštenoj cijeni struje
Istraga protiv Josipe Rimac još uvijek traje, protiv Žalac službeno nije ni počela, a C.E.M.P. će u sljedećih osam godina u potpunosti, od novca građana, otplatiti svoju investiciju u vjetroelektranu Krš-Pađene i zaraditi još 300 milijuna kuna. U idućih šest godina dobit će još 1,6 milijardi kuna, a tada će struju početi prodavati po tržišnim cijenama i tako još 10 godina, na koliko su dobili odobrenje za rad od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja im je to omogućila u tri inkriminirana rješenja.
Naime, čelnika HERA-e, Tomislava Jurekovića USKOK tereti za zloporabu položaja i ovlasti, jer drži da C.E.M.P. nije imao potrebne uvjete. Navodno je Rimac urgirala u HERA-i da Bašićeva tvrtka uđe u birano društvo povlaštenih proizvođača iako je probila rokove i nije podnijela svu dokumentaciju. Iz HERA-e takve optužbe odbacuju.
Zbog spornog se kredita lani oglasio i čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, koji je u Saboru zatražio osnivanje istražnog povjerenstva koje bi se bavilo aferom Vjetroelektrane. "Kredit HBOR-a trebao bi biti predmet zanimanja saborskog istražnog povjerenstva i DORH-a zbog najmanje dva razloga. Prvo: odobren je u trenutku kad je lokacijska dozvola bila predmet sudskog spora. Drugo: HBOR, a to znači Vlada Andreja Plenkovića subvencionirala je projekt Krš-Pađene kroz povlaštenu, za 118 posto povećanu, cijenu struje", poručio je tada Škoro, ali mu zahtjev nije ispunjen, jer je HDZ smatra da se ne može voditi paralelna istraga u DORH-u i u Saboru.
Svi uhićeni na slobodi
Svi uhićeni u aferi su na slobodi, a zanimljivo je kako su Bašić i nekadašnji direktor C.E.M.P.-a, Dragan Stipić do nje došli. Iako nisu bili uhićeni u policijskoj akciji, jer su bili u BiH, iznenada su se pojavili u Zagrebu i to nakon što su prešli granicu bez da su bili uhićeni. Nakon što im je određen istražni zatvor, obojica su iskeširala 20 milijuna kuna jamčevine, da bi na kraju otišli kući bez plaćanje jedne kune, jer je sud zaključio da nema opasnosti od bijega, iako su mjesecima bili nedostupni domaćem pravosuđu.
Bivša ministrica Žalac je u međuvremenu osnovala tvrtku koja se bavi konzultacijama za sredstva iz EU fondova. Ako USKOK nađe dovoljno dokaza kojima će opravdati svoje sumnje, njena privatna karijera neće procvjetati, a na udaru bi se, manje od dva mjeseca prije lokalnih izbora, našao i HDZ, jer bi tada jasno bila prokazana zlouporaba položaja i ovlasti nekad vjerne Plenkovićeve ministrice.
