O tome svjedoči i činjenica da EU pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) u Zagrebu počinje s njom, a ne s cijelom regijom, dodao je Chirac u interviewu HTV-a emitiranom u srijedu navečer.
Na tvrdnju da je hrvatska javnost podijeljena oko Zagrebačkog summita i da jedni smatraju da će on Hrvatsku ponovno gurnuti u novu balkansku asocijaciju, dok drugi tvrde da će summit Hrvatskoj skratiti put prema europskim asocijacijama, francuski je predsjednik izjavio kako je "sasvim jasno da pravo imaju ovi drugi".
- Ni u kojem slučaju nije riječ o ponovnoj uspostavi neke balkanske zajednice, već o uspostavi jedne Europe mira i demokracije, Europe koja se razvija i koja poštuje prava sviju - kazao je Chirac.
On je podsjetio kako je Europa dugo bila podijeljena, a novi razvoj i promjene omogućilo je rušenje berlinskog zida. Osnovni je cilj postići jedinstvenu Europu koja zagovara mir, demokraciju i napredak unatoč teškoćama uzrokovanim posebnostima između zemalja i različitim stupnjem njihova razvoja.
Europljani žele uspostaviti dobre veze sa svim zemljama koje žele provesti reforme i razvijati se, ukorijeniti demokraciju, promicati mir i pomirljivost sa svojim međunarodnim okružjem.
- Sve ovisi o svakoj pojedinoj zemlji - kazao je Chirac, iznijevši kao dokaz postojanje procesa postupnog jačanja veza između EU i svake od tih zemalja u obliku procesa o stabilizaciji i pridruživanju.
- Tako u Zagreb idemo kako bismo dovršili postupak i potpisali SAA s Makedonijom te otpočeli taj proces s Hrvatskom - rekao je Chirac, dodavši kako se individualni pristup ocrtava u činjenici da "EU potpisuje SAA ne sa cijelom regijom već samo s Hrvatskom koja tako stječe prednost".
Sporazum treba omogućiti svakoj od zemalja u regiji koje su krenule putem demokracije, mira, poštivanja ljudskih prava i pomirbe sa svojom okolinom da ojačaju svoje veze s EU i pretpostavlja da svaka zemlja, nakon što ispuni uvjete, može individualno pristupiti Europskoj uniji.
Na upit da pojasni zašto koristi termin Balkan, koji u Hrvatskoj izaziva opću odbojnost, francuski je predsjednik rekao da o Balkanu govori kao o čisto geografskom pojmu, bez ikakvih zadnjih namjera.
- Taj termin je doista samo zemljopisni pojam i ne sadrži nikakve političke ili povijesne konotacije. To je jednak pojam kao i pojam Zapadna Europa - ustvrdio je Chirac.
Zagrebački summit za predsjednika Chiraca ima "povijesno značenje", jer omogućuje čvršće veze između EU i zemalja regije, za što obje strane moraju ispuniti određene obveze.
EU mora učiniti napore prema vlastitom otvaranju, i to na gospodarskom trgovinskom i političkom planu. Te će mjere omogućiti izlazak iz "gospodarskog srednjeg vijeka" i razvoj gospodarstva, a time i bogatstvo i socijalni napredak. Jedna od prvih potvrda tome stići će već u Zagrebu, kad EU objavi namjeru da u idućih 5 godina zemljama u regiji odobri pomoć od gotovo pet milijardi eura.
Od svake zemlje očekuju se, također, veliki napori, jer najprije trebaju prihvatiti sve standarde demokracije. U Hrvatskoj je to već učinjeno, naglasio je Chirac, ali još nije posvuda u regiji na istoj razini.
Također će se od svake zemlje zahtijevati bolje razumijevanje svojih susjeda, kako bi se riješio cijeli niz problema čiji uzroci katkad sežu duboko u prošlost te pomirba kao nužnost postizanja trajne stabilnosti, mira, gospodarskog razvitka i sreće svih građana, dodao je francuski predsjednik.
Na pitanje trebaju li zemlje bivše Jugoslavije bezuvjetno surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, kao što to čini Hrvatska ili trebaju slijediti primjer Vojislava Koštunice, koji Haaškom sudu pripisuje prije svega političko značenje i inzistira na tome da se ratnim zločincima sudi u njihovim zemljama, izrazio je uvjerenje da je nužno imati međunarodni autoritet na koji ne utječu lokalne i nacionalne okolnosti.
- Hrvatskoj odajem priznanje zato što je prihvatila svoje međunarodne obveze glede Haaškog suda, a uvjeren sam da će i predsjednik Koštunica učiniti isto, budući da ga smatram demokratom - rekao je Chirac uz napomenu da će se i u zaključcima sa zagrebačkog sastanka spomenuti nužnost prihvaćanja međunarodnih obaveza u svezi s ICTY-em.
