Čak 70 posto hrvatskih obitelji svojim prihodima ne može pokriti životne troškove. Dok cijene režija, hrane i kedita rastu, primanja se neprestano režu, a radnicima sve češće prijete otkazi. U takvim uvjetima sve manje obitelji može podmirivati svoje životne troškove.
Tijekom 2010. onih koji nisu mogli svojim dohotkom podmiriti životne troškove bilo je 40 posto i podatak se činio alarmantnim jer ih je 2009. bilo 30 posto, a pretkrizne 2008. godine samo 20 posto, prenosi Jutarnji list.
Kako bi uopće preživjeli, najsiromašniji su se morali zadužiti ili na neki drugi način namaknuti još barem 10.000 kuna - za život su potrošili oko 27.000 kuna. Dakle, tročlano je kućanstvo mjesečno zarađivalo oko 1.400 kuna, a trošilo oko 2.250 kuna. Gotovo polovica novca koji su potrošili (42,4 posto) otišla im je na hranu, a još četvrtina na stan i režije. Za ostalo - poput prijevoza, kulture, obrazovanja ili privatnog zdravstva - nije ostalo gotovo ništa.
S druge strane, 10 posto obitelji s najvišom zaradom uspjelo je
zaštedjeti oko 60.000 kuna tijekom godine, a mjesečno su trošili
oko 11.500 kuna. Samo za prijevoz - dakle, na automobile, njihovo
održavanje i benzin - potrošili su oko 25.000 kuna, što gotovo
odgovara ukupnoj svoti koju su najsiromašniji upotrošili na sve
životne troškove.
Međutim, najviše zabrinjavaju problemi obitelji na sredini
dohodovnih razreda. Primjerice, prosječna obitelj u 6. kategoriji
(što znači da je 50 posto obitelji zaradilo manje od nje, a 30
posto više od nje) 2009. godine zarađivala je 80.573 kune
godišnje, odnosno oko 6.715 kuna mjesečno.
Trošila je oprilike isto koliko je i zaradila - 79.902 kune.
Dakle, na kraju godine kad je podvukla crtu ostalo joj je oko 650
kuna.
U međuvremenu, hrana je ukupno poskupjela oko 15 posto, troškovi
stanovanja oko 20 posto, gorivo 25 posto, prometne usluge 10-ak
posto. Istovremeno, njima su prihodi pali na 74.198 kuna, odnosno
za oko 550 kuna mjesečno.
Počeli su štedjeti i, unatoč poskupljenju osnovnih živežnih
namirnica i režija, uspjeli su umjesto gotovo 80.000 kuna
godišnje troškove svesti na 75.000 kuna. No ipak nedovoljno: još
uvijek su zaradili 1.000 kuna manje nego što su potrošili.
Prihodi su pali obiteljima svih dohodovnih razreda, negdje oko 10
posto. Troškovi života su porasli, rate kredita ostale su iste.
Međutim, iako je jasno da 70 posto obitelji nije moglo pokriti
životne troškove prihodima, onih 30 posto koji su to mogli
zarađivali su bitno više, zbog čega je statistika pokazala da je
prosječno kućanstvo zaradilo 81.215 kuna, a na život potrošilo
74.941 kunu. Primijeni li se ta prosječna potrošnja na 1,519.038
kućanstava, koliko ih je prema popisu stanovništva trenutno u
Hrvatskoj, dolazi se do 114 milijardi kuna: toliko su hrvatske
obitelji ukupno potrošile na podmirenje životnih troškova.
Trećina tog novca otišla je na hranu, koja je u Hrvatskoj, prema
objektivnim pokazateljima Eurostata, među skupljom u Europi.
Prosječni stanovnik EU na hranu troši 13 posto ukupnog budžeta.
Sa 31,7 posto Hrvatska je apsolutno na vrhu zemalja Europske
unije: na drugom je mjestu Latvija sa 19,9 posto.
Drugi najveći trošak hrvatskih kućanstava su stanovanje i
energenti, koji su 2011. godine iznosili 15,7 posto ukupnih
troškova. Može se očekivati da će taj postotak narasti tijekom
2012. i 2013. godine zbog izrazitih poskupljenja. Upravo je to
stavka na koju obitelji najviše troše u ostatku Europske unije -
oko 24 posto. Hrvatska je na pretposljednjem mjestu, manje od nje
izdvaja samo Malta - 12 posto.
Za dodatno obrazovanje domaće obitelji troše tek 0,9 posto
budžeta, što ne odskače bitno od prosjeka EU, koji iznosi 1,1
posto. Najviše izdvajaju Grci (2,4 posto), a manje od nas
izdvajaju Francuzi, Austrijanci, Danci i mnogi drugi. Na dnu
ljestvice je Švedska s izdvajanjima od samo 0,3 posto.
