U šest eksperimenata provedenih na Princetonu i Harvarda sudionici su natjerani da razmišljaju brzo tako da u 10 minuta iznesu što je više moguće rješenja za određeni problem, pročitaju niz ideja ili pogledaju ubrzani video klip... Kontrolna grupa radila je slične zadatke u manjoj brzini.
Rezultati su pokazali da su sudionici eksperimenta koji su morali brzo razmišljati bili uzbuđeniji, kreativniji te su se čak osjećali i energičnije i moćnije.
Zaključak te studije je da rješavanje lagane križaljke ili brzi brain-storming mogu podignuti razinu energije i raspoloženja, tvrdi psihologica Emily Pronin.
No ponekad brzo razmišljanje može imati i negativne posljedice. Kod ljudi s bipolarnim poremećajem brzi protok mislim povećava osjećaj manije.
Brzo razmišljanje o različitim stvarima podiže raspoloženje, no ubrzano razmišljanje o istoj stvari povećava anksioznost.
Pokazalo se i da polagano, smireno promišljanje različitih stvari umiruje, dok polagano repetitivno razmišljanje vodi ka depresivnim mislima.
Još nije sasvim jasno kako brzina razmišljanje utječe na naše raspoloženje, ali Pronin i njene kolege pretpostavljaju da su naša očekivanja vjerojatno dio ove jednadžbe.
Ranija istraživanja su pokazala da ljudi uglavnom smatraju da je brzo razmišljanje jedan od znakova dobrog raspoloženja. Ovo uvjerenje može nas navesti da instinktivno mislimo da ako razmišljamo brzo da smo i sretni.
