Profesor Baruch Blumberg, ravnatelj NASA-inog Astrobiološkog instituta, nada se da će britanski znanstvenici ujedno pomoći i u otkrivanju podrijetla života na Zemlji. Njegova je namjera udružiti intelektualne izvore s Britanskim astrobiološkim forumom i ostalim vodećim biolozima na polju istraživanja izvanzemaljskog života te podrijetla zemaljskog, što su dvije najveće potrage suvremene biologije.
Dogovor znanstvenika prate pregovori s vodećim britanskim astrobiolozima, uključujući Alana Pennya iz Rutheford Appleton laboratorija, Oxfordshire, stručnjaka za otkrivanje planeta koji nalikuju Zemlji. Inače, do sada je izvan Sunčeva sustava otkriveno pedesetak takvih planeta. Dogovor će formalno biti predstavljen 2001.
NASA ovog desetljeća planira 6 misija na Mars, a 2023. bi Crveni planet trebala posjetiti ljudska posada. Doprinos Britanije će biti ključan, jer naredna u lovu na život bit će, 2003. godine, britanska svemirska letjelica Beagle 2.
Ranije ove godine, Blumberg je posjetio Badwater u kalifornijskoj Death Valley, gdje temperatura dostiže i 53 Cezijeva stupnja. Istraživao je mikroorganizme koji preživljavaju pod visokim temperaturama. Ovoga je ljeta posjetio drugo ekstremno stanište u Haughton Impact Crateru na Devonskim otocima, na kanadskom Arktiku. U polarnoj pustinji, čiji životni uvjeti nalikuju na one na Marsu, tragao je za kukcima koji oblikuju biofilmove u kojima bakterijske zajednice žive na tempraturi smrzavanja.
Stromatoliti, fosilizirani oblici takvih kolonija, na Zemlji su uobičajeni. Razumijevanje njihova nastajanja može pomoći u otkrivanju sličnih životnih oblika na Marsu. Blumberg će se u veljači sastati s britanskim znanstvenicima, a tema će biti mogućnost postojanja života na Europi, jednom od Jupiterovih mjeseca pod čijom se smrznutom površinom nalazi more koje je možda stanište mikroorganizama.
Čak i ako se ne pronađe dokaz da život postoji izvan našeg planeta, potraga će biti vrlo važna. Blumberg je uvjeren da će astrobiologija "izmijeniti naše ideje o tome što je zapravo život".
