Na početku sjednice Vlade premijer ZoranMilanović je pozdravio novog ministra financija BorisaLalovca.
"Pozdravljam među nama novog. Bit će mu teško, ali znam da ima pluća, ima glavu, pa idemo. Pleća i pluća", rekao je Milanović.
Nakon toga je Lalovac Vladi izložio podatke o poslovanju HBOR-a.
"Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) je u 2013. imala dobit od 189,3 milijuna kuna, dok je imovina bila 22 milijarde kuna. Prošle godine je HBOR odobrio 1256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna, a od tog iznosa 64 posto je odobeno za investicije", rekao je novi ministar financija.
"Vlada RH će u ovom mandatu uplatiti oko 2 milijarde kuna u temeljni kapital HBOR-a što je više nego u prošla dva mandata. To je snažan poticaj kreditiranju gospodarstva", dodao je.
Židovskoj općini darovana bivša zgrada HRT-a
Vlada je donijela odluku o darovanju bivše zgrade Hrvatske radiotelevizije u Dežmanovoj ulici Židovskoj općini Zagreb.
Obrazlažući odluku, ministar pravosuđa OrsatMiljenić kazao je kako je židovskoj humanitarnoj zakladi 1947. oduzeta sva imovina, a kasnije nije mogla biti vraćena jer ne postoji pravni sljednik te zaklade.
Problem se, kaže Miljenić, pokušava riješiti više godina, zbog egzistencijalnih problema koje ima Židovska općina u Zagrebu, pri čemu je ideja bila naći odgovarajuću nekretninu koja bi se darovala.
Kaže da se radio na tome da to bude zgrada u Amruševoj ulici u Zagrebu u kojoj je bila zaklada, ali ta je zgrada sada uknjižena na Hrvatski poljoprivredni zadružni savez.
U međuvremenu, kaže Miljenić, nađena je druga odgovarajuća nekretnina u Dežmanovoj 6, koja je preuzeta od Hrvatske radiotelevizije po osnovi neplaćanja određenih poreznih obveza.
U zamjenu za darovnu nekretninu, Židovska općina će se odreći svih potraživanja prema Republici Hrvatskoj, kaže Miljenić. Naglašava da je riječ o "izuzetno bitnoj stvari" jer nije riječ o naknadi nego nego darovanju koje ima velik simbolički značaj.
Premijer ZoranMilanović rekao je da je darovanje politička odluka.
"To je odgovornost koju preuzimamo, ali ne za ono što su radili bivši fašistički režimi. Ovo je dug časti prema jednoj istrijebljenoj zajednici čiji pravni sljednici više ne postoje, ali postoji i dalje židovska zajednica u Zagrebu i Židovska općina", kaže Milanović.
Dodaje kako je današnja odluka Vlade gesta, ali nikada i nikako preuzimanje odgovornosti za ono što su, kako je rekao "radili oni s kojima nemamo i ne želimo imati veze, jer nema ih u hrvatskom Ustavu."
Naglasio je kako nije riječ o naknadi niti presedanu, već "dugu časti i kulturi srca."
Plomin C strateški projekt
Vlada je danas strateškim projektom Republike Hrvatske proglasila rekonstrukciju Termoelektrane Plomin to jest zamjenu postojećeg bloka 1 novim, blokom C.
Plomin C prvi je projekt koji se uvrštava na listu strateških, a njegova je vrijednost 6,3 milijarde kuna, rekao je zamjenik ministra gospodarstva AlenLeverić. Ističe i da je riječ je zahvatu gradnje dugoročno sigurnog i stabilnog izvora električne energije.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a BrankoGrčić na sjednici Vlade je pak izvijestio da je povjerenstvo za odabir strateških projekata do sada takvima kvalificiralo njih pet.
Uz Plomin C, to su Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka, Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, LNG termninal te rekonstrukcija i proširenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj.
"Na prvi pogled mali broj projekata, ali kad se zbroji njihova vrijednost oni su teški između 15 i 20 milijardi kuna", kaže Grčić.
Ocjenjuje da je riječ o "pet kapitalaca" koji bi mogli dati značajan prilog gospodarskom oporavku.
Za Plomin C je krajem travnja istekao rok za podnošenje ponuda za partnerstvo s HEP-om u tom projektu, a stigle su tri ponude. Očekuje se da će do kraja kolovoza biti završena prva faza ocjene ponuda, nakon čega slijede pregovori s investitorom.
Leverić je podsjetio da će novi blok u Plominu supstituirati proizvodnju iz postojećeg bloka 1 i da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju preuzela obvezu prema kojoj stara elektrana može raditi samo do početka 2018. godine nakon čega mora prestati s radom zbog stare tehnologije.
Modernizacijom će, ističe, biti očuvana postojeća, prva kategorija kvalitete zraka, uz smanjenje emisija štetnih plinova čime će utjecaj na okoliš po svim sastavnicama biti vrhunske razine.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović upitan nakon sjednice Vlade za komentar tvrdnji da će upotreba ugljena u Plominu znatno utjecati na kvalitetu života oko elektrane, rekao je da će se modernizacijom Plomina poboljšati situacija u okolišu.
Za planirani zahvat proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš i na temelju preporuka stručnog savjetodavnog povjerenstva ugrađene su mjere koje treba provesti kako bi se utjecaj na okoliš smanjio, kaže Zmajlović.
Smatra da je, uz primjenu tih mjera, zahvat prihvatljiv za okoliš te da će rekonstrukcijom odnosno zamjenom bloka doći i do poboljšanja stanja za okoliš.
Naglašava da će se primjenjivati mjere monitoringa, odnosno praćenja kvalitete zraka i mora te će građani moći u svakom trenutku "online" pratiti svaki parametar.
