Za američkog predsjednika BarackaObamu neredi u Baltimoru označili su povratak noćne more koja ga ne prestaje opsjedati: kako stati na kraj krvavim obračunima između policije i crnaca i, posljedično tome, nasilju s rasnim predznakom, pišu u srijedu agencije.
Prvi američki crni predsjednik poput mantre ponavlja da Amerikanci moraju još više zapeti kako bi premostili taj rasni jaz i borbu Martina Luthera Kinga za građanska prava održali na životu. Ali i u utorak stvari su bile iste kao i prije. Dan nakon nereda u Baltimoru Obama je obazrivo dijagnosticirao problem, ali ne samo da nije iznjedrio nikakvu novu inicijativu već je izjavio da je, glede tog gorućeg problema, ograničen u svom djelovanju. Na ulice Baltimora prelilo se nasilje nakon pogreba 25-godišnjeg crnca Freddija Graya koji je 19. travnja u policijskom pritvoru preminuo od loma kralježnice.
"Mislim da neki policijski odjeli trebaju preispitati svoju savjest i dušu. Mislim i da neke zajednice to moraju učiniti i mislim da mi kao zemlja u cjelini također moramo preispitati svoju savjest i dušu. Ovo nije ništa novo. Događa se desetljećima", kazao je Obama.
Obamu pitanje rasnog nasilja ne prestaje proganjati od prošlogodišnjih prosvjeda zbog smrti Michaela Browna, crnog tinejdžera kojeg je u Fergusonu, Missouriju, fatalno ustrijelio bijeli policajac. Velika porota odbila je podići optužni prijedlog protiv Darrena Wilsona, izazvavši ogorčenje i bijes crnih, ali i bijelih, prosvjednika.
Predsjednik je tada posebni odjel ovlastio za donošenje niza mjera izgradnje povjerenja između policijskih ophodnji koje patroliraju manjinskim četvrtima grada. Jedna od preporuka, da korištenje vatrenog oružja od strane policije istražuju neovisni tužitelji, tek treba stupiti na snagu. Za sve nove preporuke treba izdvojiti i određeni novac, a Kongres, kojim vladaju republikanci, nije voljan odobriti nove troškove. Obamin prijedlog da se za 50.000 kamera koje bi bile dio policijske opreme izdvoji 263 milijuna dolara i dalje je na čekanju u Kongresu.
S neredima, sukobima s policijom, paljevinom, pljačkama i uništavanjem koji se trenutno odvijaju u Baltimoru, Obama se ponovo našao u situaciji da obiteljima ubijenih izražava sućut i izrazi razumijevanje za ozlijeđene policajce.
"Kada bi naše društvo uistinu htjelo riješiti taj problem, mi bi to mogli učiniti. Ali tada bi svi morali priznati da je to važno, da je iznimno značajno i da se više ne događa da na te zajednice obraćamo pažnju tek kada gori neka zgrada ili kada mladić bude ustrijeljen ili mu netko slomi kralješnicu", rekao je Obama.
Važno je, istaknuo je, da neke policijske postaje priznaju da imaju problem u postupanju prema osumnjičenima za kazneno dijelo koji su crnci ili pripadnici neke druge manjine. "Da, imamo policajce koji ne rade dobro", poručio je Obama.
S godinom i pol do kraja mandata, neki čelnici crne zajednice iskazuju veliko nestrpljenje i frustraciju Bijelom kućom zbog nedostatka sveobuhvatnijih i učinkovitijih mjera za suzbijanje te vječne američke "boljke". Analitičari, sociolozi i profesori političkih znanosti, ocjenjuju da je "Obami vrlo teško poduzeti neku akciju koja ne bi bila personalizirana", ali da naprosto mora pokazati više osobne hrabrosti.
"U slučaju Fergusona, dao je veliku potporu policiji i osudio nasilje, a istovremeno se pokušao saživiti s prosvjednicima. U ovom razdoblju njegove administracije, trebao bi biti voljan više riskirati", kazao je politički analitičar Lorenzo Morris.
U samom korjenu tih problema, priznao je Obama, leži očaj uzrokovan ekonomskim problemima, no niti njegova inicijativa za besplatnim visokim školama za siromašne studente niti program obnove infrastrukture u zapuštenijim dijelovima gradskih četvrti u vrijednosti 500 milijardi dolara te ublažavanje zatvorskih kazni za nenasilna djela povezana s drogom ne daju rezultate. Neke su inicijative naprosto propale, a neke nisu uspjele proći kroz Kongres.
Baltimore, neredima pogođena metropola na Istočnoj obali, na 26. je mjestu kao jedan od najnejednakijih američkih gradova prema prihodima i akademskom postignuću. Grad koji je 50-ih godina prošlog stoljeća bio šesti najveći grad u SAD-u sa skoro 950.000 stanovnika, a sada broji oko 620.000 ljudi, uspio se nakon financijske krize ipak donekle gospodarski oporaviti, no taj ponor između onih koji žive u obilju i onih koji preživljavaju je sve dublji. Prema najnovijim podacima, stopa siromaštva u Baltimoru iznosi 24 posto.
Upravo ta podjela između onih koji imaju puno i onih koji jedva išta imaju, ocjenjuju analitičari, bila je dodatno ulje na vatru koje je mirni prosvjed protiv pogibije još jednog crnca u raljama policije pretvorila u nerede i nasilništvo. Bio je to još jedan "dan gnjeva" zakinutih, mahom manjinskih, prosvjednika na sve veću ekonomsku nejednakost koja se nametnula kao jedna od ključnih tema uoči predsjedničkih izbora 2016. i to u oba politička tabora, kako demokratskom tako i republikanskom.
Harry Reid, demokratski vođa u Senatu, slaže se da su neredi u Baltimoru rezultat rastuće nejednakosti i ograničene društvene mobilnosti.
"No, nemojmo se pretvarati da je izlaz iz siromaštva koji sam i sam prošao danas još uvijek moguć za sve koji naporno i predano rade", zloguko je ocijenio Reid.
