To se poglavito odnosi na južne dalmatinske otoke kojima pripadaju i dva najšumovitija hrvatska otoka, Lastovo i Mljet. Zbog blage mediteranske klime i iznimnih prirodnih ljepota i posebnosti, ova dva otoka izvrstan su izbor za sve koji se žele opustiti i uživati u miru i tišini posezone, bez ljetnih turističkih gužvi. A na ovim otocima zaista se ima što vidjeti i doživjeti.
Razvedena obala i bujna vegetacija Mljeta privukle su pažnju još početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća pa je otok, odnosno njegov sjeverozapadni dio, proglašen nacionalnim parkom. Tako je Mljet ujedno postao prvi otok na Jadranu sa statusom nacionalnog parka i prvi park u kojem je zaštićeno i more. Osim brojnih uvala i otočića, Mljet je poznat i po dva slana jezera koja se zovu Malo i Veliko jezero, a ustvari je riječ o krškim udolinama koje je poplavilo more.
U Nacionalnom parku Mljet očuvan je i greben busenastog koralja u Velikom jezeru, najveći greben ovakve vrste na svijetu. U bogatom mljetskom podmorju svoj su dom pronašle i plemenite periske, najveće školjke Jadranskog i Sredozemnog mora i strogo zaštićena vrsta. Veliko jezero na Mljetu čuva još jednu posebnost: ovdje je otkrivena endemska meduza Aurelia relicta, koja ne postoji nigdje drugdje na svijetu.
Na južnoj obali otoka smještena je atrakcija za koju se vezuje starogrčka legenda po kojoj je Mljet slavan. Riječ je o Odisejevoj špilji do koje se može doći kopnenim putem iz Babinog Polja, najvećeg naseljenog mjesta na otoku, ali poseban je užitak Odisejevu špilju istražiti skokom u čudesno plavo more i plivanjem ili ronjenjem kroz oštre i strme stijene. Zbog urušenog svoda, špilja se naziva i jama, no većini je ipak draži naziv Odisejeva špilja, koja je posebno popularna zahvaljujući grčkom pjesniku Homeru.
Prema Homerovom epu, na povratku kući iz Trojanskog rata, antički heroj i kralj Itake Odisej plovio je ovim morima i ovdje, na ulazu u špilju, doživio strašni brodolom. Vladarica otoka nimfa Kalipso spasila je Odiseju život, a on, nakon što se oporavio, zaljubivši se u čari otoka i u Kalipso, ostao je ovdje punih sedam godina sve dok njegov povratak kući nije naredio sam Zeus. Da je riječ o jednom sasvim specifičnom lokalitetu, svjedoči i činjenica da je ovdje do prije nekoliko godina živjela i Sredozemna medvjedica, jedan od najrjeđih i najugroženijih morskih sisavaca na svijetu.
Nedaleko od Mljeta nalazi se još jedan jadranski otok koji svojim ljepotama osvaja istinske zaljubljenike u prirodu. Lastovo je najjužniji hrvatski naseljeni otok, a svojom bogatom razvedenošću, bujnim biljnim i životinjskim svijetom već stoljećima privlači posjetitelje. Zbog svoje udaljenosti i nedostupnosti, biljnom i životinjskom svijetu arhipelaga nije naškodila modernizacija i orijentiranost na turizam. Još uvijek je ovo područje po bioraznolikosti jedno od najbogatijih u Sredozemlju.
Kako bi takvo i ostalo, Lastovsko otočje postalo je najmlađi park prirode u Hrvatskoj pa 46 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac), šume i špilje, koje ih krase od 2006. godine pod zaštitom su države. Park prirode Lastovsko otočje može se proći pješice, biciklom, ali i morskim putem pa u njegovim ljepotama mogu uživati i ronioci i nautičari.
Na jugoistočnom djelu otoka nalazi se Rača špilja, zaštićeni geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište, ali i špilja Medjedina u kojoj je također nekada živjela Sredozemna medvjedica, a danas je ovo područje poznato po stanovište gorgonije i crvenog koralja dok su hridi špilje postale utočište velikih populacija šišmiša. Zbog svoje lokacije, blagih vjetrova i netaknute prirode, Lastovsko je otočje važno za mnoge ptice selice koje na ovim hridima pronalaze odmor, a neke vrste, među kojima su veliki zovoj i elenorin sokol, pronalaze idealno mjesto za gnjezdilište.
Udaljenost od kopna i slaba naseljenost samog otoka omogućili su Lastovu još jednu prednost zbog koje je jednako poželjna destinacija bez obzira na godišnje doba. Izostankom svjetlosnog onečišćenja, otok Lastovo postao je jedna od najboljih lokacija za promatranje zvjezdanog neba u cijeloj Europi. Ljubitelji astronomije i oni koji će to tek postati na Lastovu mogu promatrati kristalno čisto nebo osuto zvijezdama, gledati Mliječnu stazu i opuštati se pogledom na tajne svemira. U cilju razvijanja ovog potencijala, početkom godine pokrenuta je inicijativa za oživljavanje projekta „Lastovo otok zvijezda“ kroz koji se nastavlja rad na proglašenju Međunarodnog parka tamnog neba na Lastovu. Treba naglasiti da status Međunarodnog parka tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo – International Dark-Sky Association (IDA), za sada u Hrvatskoj nose jedino „Petrova gora“ i „Vrani kamen“ na Papuku, a u cijeloj Europi tek je 15 ovakvih parkova.
*Sadržaj producirao RTL Digital u suradnji s TZ Dubrovačko-neretvanske županije prema najvišim uredničkim standardima.
